Summit u Kopenhagenu će se produžiti jer nema konkretnih dogovora?

Na UN-ovom summitu u Kopenhagenu svjetski čelnici raspravljaju o trećem prijedlogu sporazuma o klimi. Dokument nazvan Kopenhaški sporazum predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova od strane bogatih zemalja za najmanje 80 posto do 2050., u odnosu na količinu emisije štetnih plinova iz 90-ih godina, dok bi zemlje u razvoju svoju emisiju štetnih plinova trebale smanjiti za 15 do 30 posto.

U najnovijem prijedlogu sporazuma se također ističe prosinac 2010. kao krajnji rok do kojeg bi svjetski vođe trebali usvojiti zakonski obvezujući sporazum.

Kao ustupak zemljama u razvoju i manjim otočnim državama koje su najranjivije na klimatske promjene, porast temperature bi se trebao ograničiti na 2 stupnja Celzija više u odnosu na prijeindustrijsko razdoblje, a 2016. bi se razmatralo još strože ograničenje od 1,5 stupnjeva Celzija.

Siromašne zemlje pak prozivaju bogate države da su najodgovornije za promjenu klime, smatrajući da zbog povijesne odgovornosti trebaju prednjačiti u smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Nema konkretnih rješenja - slijedi produžetak?

I dok se stalno pronalaze neki novi sporazumi i prijedlozi rješenja, nema nikakvog konkretnog dogovora, a UN je predložio i produženje konferencije.

Japanski premijer Yukio Hatoyama izjavio je danas da je neizmjerno važno da svaka zemlja ostavi po strani svoj egoizam i da surađuje s drugima. Tako je uputio poziv očajnika u trenucima kad sve ukazuje na to da će se klimatska konferencija završiti potpunim neuspjehom.

Vođe 20-ak svjetskih zemalja, među kojima su SAD, Kina, Indija i Brazil, tri su se puta sastali na mini summitima u posljednjih 20 sati u nastojanju da postignu barem nacrt zajedničke deklaracije o temeljnim načelima borbe protiv klimatskih promjena, jer su nade u detaljniji i sveobuhvatniji sporazum praktički nestale.

"Očito je da smo potcijenili teškoće s kojima se suočavamo u nastojanju da postignemo, čak i ne pravno obvezujući sporazum, nego opću deklaraciju", izjavio je na summitu ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.

Činjenicu da je konferencija od koje svijet očekuje tako mnogo pred slomom pokušao je promijeniti indijski premijer Manmohan Singh, pozvavši na produžetak pregovora o borbi s klimatskim promjenama do postizanja dogovora.

"Ishod (Kopenhagena) mogao bi biti ispod naših očekivanja", rekao je Singh i pozvao na nastavak "pregovora u cilju postizanja globalnog sporazuma koji bi bio doista solidaran odgovor na klimatske promjene tijekom 2010."

Iako njegov prijedlog nije dobio službenu potvrdu, konferencija u Kopenhagenu nastavljena je i nakon 18 sati, kad je po planu trebala završiti.

Svoj doprinos mogućem uspjehu summita dao je i brazilski predsjednik Luiz Inacio da Silva, rekavši kako je njegova zemlja spremna na "žrtvu", odnosno financijsku pomoć zemljama najpogođenijim klimatskim promjenama.

Dodao je kako bi se kopenhaška rezolucija, bude li usvojena, trebala brinuti o razvoju najsiromašnijih i najranjivijih država.

"Mi smo u Brazilu cijelo stoljeće ostali bez rasta, dok su ostali napredovali. Kod nas ima još siromašnih, ima ih još i u Indiji i u Kini. No, mi želimo da surađuju svi, i bogati i siromašni, kako bismo odavde mogli izaći ponosno", rekao je brazilski predsjednik. (hina/metro-portal)