Stvaranje supersebe na društvenim mrežama

U samo nekoliko godina naše ponašanje na internetu bitno se promijenilo, a ta je promjena potaknuta činjenicom da smo društvene medije ugradili u svoje digitalne i društvene živote. Naši profili na društvenim medijima otkrivaju čemu težimo, bez obzira na to želimo li izgledati popularnije, privlačnije, pametnije ili neobuzdanije. U nedavno provedenom istraživanju¹ koje je Intel naručio u Europi i na Bliskom istoku utvrđeno je da je želja za prikazivanjem "ultrasebe" - poboljšane verzije osobe koja stvarno jesmo - snažno prisutna u svim zemljama uključenima u istraživanje.

Digitalne težnje

Vrlo je neobično shvatiti da digitalni svijet može predstavljati tako snažnu virtualnu projekciju naših osobnih težnji. Želju da se prikažu kao "ultraosoba" osjeća više od polovice (53%) ispitanika, koji žele više nalikovati osobi koju opisuju na društvenim medijima. Načini na koje korisnici stvaraju uljepšane profile nisu uvijek isti. No od zemlje do zemlje uz pomoć različitih "društvenih laži" nastojimo zadiviti, zapanjiti i privući internetsku publiku sastavljenu od prijatelja i članova obitelji.

Pokazalo se da je najvjerojatnije da će žene svojim profilima na društvenim mrežama manipulirati pažljivim odabirom laskavih slika, dok će se muškarci usredotočiti na prilagodbu objava na način koji će ih prikazati zabavnijima i neobuzdanijima. Varijacije među pojedinim zemljama otkrile su neke kulturne razlike. Ispitanici u Egiptu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima tako su, primjerice, skloniji stvaranju intelektualne aure pomoću objava kako bi izgledali pametnije, dok je u Nizozemskoj i Češkoj naglasak više na hvalisanju o obitelji i kućnim ljubimcima.

Digitalna preobrazba

Izgled je odavno način stjecanja društvene vjerodostojnosti - pažljivo dotjerivanje, otmjena odjeća i pomno odabrani modni dodaci pomažu nam u tom nastojanju. Digitalni svijet sada otvara potpuno nov prostor za osobnu projekciju. Većina ispitanika priznala je da manipulira svojim internetskim imidžom kako bi zadivila druge (59 posto muškaraca i 56 posto žena). Pronalaženje ljubavi ili prijateljstva drugi je razlog po učestalosti za pribjegavanje "društvenim lažima" - osjetno češći među ženama (51 posto) nego među muškarcima (40 posto).

Baš kao što pažljivo upravljamo vlastitim imidžom na društvenim medijima, tako pazimo i na tuđa uljepšavanja vlastitih profila. No kako prepoznati laži na internetu? Gotovo polovica ispitanika (48%) izjavila je da su objave koje se jednostavno čine predobrima da bi bile istinite obično nepogrešiv znak, dok isti postotak kaže da zna prepoznati kada nečija djela nisu u skladu s tvrdnjama koje iznosi na internetu. 46 posto ispitanika navelo je računalno izmijenjene slike kao još jedan od znakova upozorenja.

Društveni tabui

Naše ponašanje na društvenim medijima s vremenom se mijenjalo, no jasno je da korisnici još uvijek imaju neke temeljne vrijednosti koje su ostale iste, bilo u stvarnom bilo u digitalnom svijetu. 91 posto ispitanika slaže se da postoje neke teme koje bi trebale ostati u domeni osobnoga i o kojima ne bi trebalo raspravljati na internetu. Gotovo je jednako snažno izražen stav da korisnici otkrivaju previše pojedinosti o stvarima koje bi trebale ostati osobne (85%). Budućim generacijama korisnika društvenih medija bilo bi bolje da paze kako se ponašaju dok stvaraju profile na internetu - velika većina ispitanika (89%) slaže se da roditelji trebaju podučiti djecu boljem ponašanju na internetu i pri korištenju mobilnih uređaja.

Digitalni prigovori

Kada se postavilo pitanje o ponašanju drugih korisnika na internetu, u središtu pozornosti našle su se neke "iritantne navike". Dva glavna prigovora bila su vulgarno izražavanje i pretjerano iznošenje podataka o osobnim temama - 57 posto ispitanika navelo je te dvije stvari kao glavne uzroke iritacije. Odmah za petama bilo im je objavljivanje trivijalnih pojedinosti o svakodnevnom životu (55%) te neprimjerenih ili eksplicitnih fotografija (54%). Kada im je postavljeno isto pitanje, ispitanici u SAD-u spremnije su osudili osobe koje neprestano kukaju (59%).

Društveni mediji: prijenosno računalo ili pametni telefon?

S obzirom na silnu pozornost koja se poklanja sadržaju društvenih medija, u anketi je postavljeno pitanje i o mobilnim uređajima koje korisnici najviše vole koristiti dok u pokretu upravljaju svojim profilima. Kada je riječ o potpunom korištenju društvenih medija, uključujući objavljivanje sadržaja i upravljanje većim brojem profila, čini se da većina korisnika najviše voli prijenosna računala.

Čimbenici koji bi korisnike najviše potaknuli na intenzivnije korištenje društvenih medija na prijenosnim računalima bili su trajanje baterije (47%) i brže pokretanje (45%). Više od trećine korisnika izjavilo je da bi ih tanje ili lakše prijenosno računalo potaknulo na češće ažuriranje društvenih medija putem prijenosnog računala.