« Hrvatska
objavljeno prije 10 godina i 4 mjeseca
IZVJEŠĆE

Što je globalna kriza učinila Hrvatskoj?

Povećala se razina siromaštva, porastao je broj nezaposlenih, opao je životni standard...

kriza besparica
kriza besparica (Shutterstock)
Više o

gospodarska kriza

,

siromaštvo

,

nezaposlenost

,

životni standard

Globalna ekonomska kriza imala je prilično značajan učinak na sve segmente hrvatskog gospodarstva i društva, pala je zaposlenost, a siromaštvo je povećano za 3,5 posto, pokazuje zajedničko izvješće Svjetske banke i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pod nazivom "Hrvatska: Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti" predstavljeno danas u Zagrebu.

Izvješće se bavi procjenama učinka krize, koja je počela krajem 2008. i intenzivirala se 2009. godine, na tržište rada kao i na životni standard hrvatskih kućanstava. Ujedno daje preporuke u kojem smjeru se sustavi socijalne zaštite u Hrvatskoj mogu dodatno ojačati kako bi smanjio negativan utjecaj krize, kazala je na konferenciji za novinare glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster.

>> Kriza u Hrvatskoj približava se kraju

U izvješću se navodi da je kriza preokrenula značajno smanjenje nezaposlenosti ostvareno u 2007. i prvoj polovini 2008. godini, pri čemu je službena zaposlenost pala za 6 posto, što je bilo jednako 6-postotnom smanjenju BDP-a u 2009. Sektori koji su bili najviše pogođeni krizom su prerađivačka industrija, trgovina, turizam i građevinska industrija, pa su tako industrijalizirane i regije s niskom nezaposlenošću najviše trpjele zbog krize.

Posao su najčešće gubili kvalificirani radnici u industriji, muškog spola, u najboljim godinama. Kriza je smanjila već ionako nisku stopu participacije od 57,8 posto za dodatna 2 postotna boda, što je dodatno naglasilo strukturne probleme na tržištu rada i potrebu za djelotvornijim mjerama zapošljavanja.

>> Svjetska banka i MMF predviđaju da će Hrvatska u ovoj godini izaći iz krize

Prije krize je siromaštvo (definirano kao 2.063 kuna mjesečno po ekvivalentu odrasle osobe) u Hrvatskoj bilo niže od 10 posto, a bilo je uglavnom povezano s osobama koje su bile nezaposlene duže od tri godine i radnicima s niskim kvalifikacijama. Sadašnje simulacije pokazuju da se siromaštvo povećalo za 3,5 posto i da uglavnom pogađa ekonomski aktivne, bolje obrazovane i mlađe ljude, koji žive u bogatijim urbanim područjima.

Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i baltičke zemlje, istaknuo je kako se kriza može shvatiti i kao prilika za reforme, kao vrijeme za stvaranje otpornijeg sustava socijalne zaštite, za uvođenje djelotvornijih programa na tržištu rada koji bi pomogli nezaposlenima unaprijediti vještine kako bi što brže našli posao. Značajna poboljšanja mogu se ostvariti bez dodatnog tereta za proračun, kazao je napominjući kako "ohrabruje što je Vladin Program gospodarskog oporavka već predvidio brojne mjere koje će pridonijeti ostvarenju tog cilja".

>> Ovo je najteže razdoblje za Hrvatsku nakon Domovinskog rata

Analiza je pokazala da se sustav socijalne zaštite oslanja uglavnom na postojeće instrumente kao što su naknade nezaposlenima i pomoć za uzdržavanje, čiji je prag postavljen nisko, zbog čega je mnogo novih nezaposlenih ostalo bez tih potpora. Mnogo manje pozornosti obraća se na aktivne programe politike zapošljavanja kojima se sprečava dugotrajna nezaposlenost i kronično siromaštvo. Na pitanje novinara kako Svjetska banka procjenjuje daljnji razvoj situacije u Hrvatskoj s obzirom na krizu, šef Ureda Svjetske banke u Zagrebu Andras Horvai rekao je je da je vrlo teško davati procjene.

"Mi i dalje vjerujemo da će na kraju godine BDP biti oko nule. Mislim da je za hrvatsko gospodarstvo najvažnija konzistentnost, brza provedba programa gospodarskog oporavka koji je Vlada nedavno usvojila. To je sveobuhvatan i ambiciozan program i ako se provede tada će biti položeni temelji za budući gospodarski rast", rekao je Horvai. (hina/metro-portal)

30.06.2010. 17:37:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    donhuangenaro
    30.06.2010. 18:03
    ma kakva kriza, naših svetih 200 familija grca u parama, koga briga za ljude koji kopaju po smeću, sami su si krivi za to :-P
  2. avatar
    biba
    30.06.2010. 18:12
    nije nama globalna kriza ništa kriva. sami smo se doveli u ovu situaciju, glupi hrvati (većina nažalost) i njihovi još gluplji vođe koji misle samo na svoje guzice i guzice svojih interesnih "prijatelja"
  3. avatar
    Tomo
    30.06.2010. 21:01
    Kako je to fino ispričao Velimir Šonje, ministar Šuker i premijer Sanader su u trenutku kad su svi znali da ćemo ostati bez izvora jeftinog kapitala i da će proračun biti manji nego dotad, umjesto da ga smanje, povećali.

    Htjedoše valjda, pokazat sami sebe kao sposobne, da neće kod nas nikakvih problema bit.

    Međutim, zbog toga su se morali masovno zadužit kod banaka po velikim kamatama, posisali sve novce za građanske kredite, građani nisu dobivali kredite za aute, kuće i stanove - i ode cijelo gospodarstvo u vražju mater..

    O ogromnoj, naprosto nevjerovatnoj količini novaca koju su pokrali, nema smisla ni počinjati.
  4. avatar
    Napaljena
    30.06.2010. 23:52
    Zašto dotični nije to rekao kad se događalo, baš me zanima. Ili ih moždaprijavio uskoku ili nekome.
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh