Kriza u Hrvatskoj približava se kraju

U razgovoru, Rohatinski je istaknuo da se ključan sektor turizma dobro drži, dok se pad industrijske proizvodnje primiče dnu.

"Oštar pad gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj završen je", kazao je Rohatinski.

"Oporavak će biti spor i dugotrajan", napomenuo je.

Rohatinski ističe da su održavanje stabilnog tečaja kune i obuzdavanje inozemnog duga ključni za sprečavanje krize kakva je pogodila neke od susjednih zemalja.

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je za 6,3 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, po nešto nižoj stopi u odnosu na pad u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Rohatinski ocjenjuje da će se pad uravnotežiti u drugoj polovici godine, pa bi cjelogodišnji BDP pao za 5,5 posto u 2009.

Guverner je, međutim, upozorio na ozbiljan problem golemog hrvatskog vanjskog duga koji doseže 87 posto BDP-a, odnosno 40 milijardi eura. Polovina toga duga otpada na javni dug a trećina mora biti reprogramirana iduće godine, tumači dalje Rohatinski.

Ustvrdio je nadalje da je moguće da će Hrvatska nakon uspješnog izdanja obveznica u vrijednosti 750 milijuna eura u svibnju ove godine najesen možda trebati novo izdanje obveznica kako bi pokrila manjak u državnom proračunu, koji je u više navrata ove godine revidiran naviše. Nove obveznice također bi bile iskazane u eurima, dodao je.

Uspjeh svibanjskog izdanja obveznica pokazalo je da ulagače nije obeshrabrila prethodna objava agencije za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's Investors Servicies o snižavanju rejtinga za izdanje hrvatskih državnih obveznica u domaćoj valuti na Baa3. "Očigledno su procjene ulagača povoljnije od onih takvih agencija", ustvrdio je Rohatinski.

Hrvatski bankovni sustav uglavnom je dobro prebrodio svjetsku financijsku krizu zahvaljujući višoj razini rezervnog kapitala koju je guverner HNB-a odredio bankama u godinama gospodarskog rasta.

Dobit banaka uglavnom je ostala u zemlji, unatoč tome što je 92 posto hrvatskih zajmodavaca u inozemnom vlasništvu a njihovi su vlasnici uglavnom talijanske i austrijske banke. No, u porastu su depoziti u eurima i taj trend Rohatinksi pozorno prati.

Gotovo dvije trećine hrvatskog gospodarstva posluje u eurima te su valutni tečajevi ključni, kazao je.

Financijske krize u Mađarskoj i baltičkim zemljama izbile su uglavnom zato što su domaći dužnici morali otplaćivati zajmove s valutnim klauzulama dok je njihova domaća valuta gubila na vrijednosti, pa su anuiteti rasli.

"S obzirom na visoku razinu inozemnog duga i domaćih zajmova s valutnom klauzulom, bilo kakva promjena deviznog tečaja predstavljala bi opasnost za gospodarsku stabilnost", rekao je Rohatinski.

HNB uspjela je očuvati stabilnost kune intervencijama na tržištu deviza i ograničenjem domaće ponude novca, dodao je.

Ove je godine Rohatinski je usmjeravao pritisak na vladu da ograniči proračunski manjak, što je bila teška zadaća s obzirom na bujajući javni sektor i utjecaj recesije na prihode od poreza.

Sada pak guverner HNB-a ističe da je voljan pričekati još godinu dana da se eliminira ta neravnoteža.

"Pokušavam biti realan", kazao je , ali i naglasio da se reforme moraju provesti u 2010.

Hrvatska sada mora popraviti štetu uzrokovanu tijekom desetljeća labave kreditne politike, naglasio je Rohatinski, dodajući ipak da bi Hrvatskoj moglo biti lakše nego ostalim europskim gospodarstvima u nastajanju, s obzirom na činjenicu da je izbjegla bankovnu kao i značajniju krizu s likvidnošću kompanija.

"Bilo je očigledno da financijski tokovi kakvima smo svjedočili u proteklih 10 godina neće trajati zauvijek", rekao je. "Neke su se zemlje - poput Hrvatske - pripremile za to, neke nisu", dodao je.