Starimo svojim tempom - zašto?

Starenje je prirodan proces koji se ne može izbjeći. Međutim, ne stare svi ljudi isto. Neki stare mnogo brže od svojih vršnjaka. Novo istraživanje se bavilo upravo tom temom.

Međunarodni istraživački tim iz SAD-a, Velike Britanije, Izraela i Novog Zelanda pronašao je način za mjerenje procesa starenja kod mlađih odraslih osoba.

Radeći sa sudionicima studije u dobi od 26 do 38 godina, znanstvenici su identificirali faktore koji mogu utvrditi da li ljudi stare brže ili sporije od svojih vršnjaka, kao i način da odrede njihov biološki uzrast i koliko brzo stare.

Istraživači su pokazali da se čak i među mladima vidi razlika i to po nekoliko godina, iako su u pitanju vršnjaci. Na primjer, među osobama starim 38 godina utvrđeno je da se biološko doba sudionika kreće od ispod 30, do skoro 60 godina.

To znači da je biološka starost nekih sudionika bila za 20 godina viša nego što im piše u osobnoj iskaznici.

"Ovo istraživanje pokazuje da se pad vezan za starost već događa kod mlađih odraslih osoba koje su desetljećima daleko od razvoja bolesti povezanih sa starenjem i da to možemo mjeriti", rekao je dr. Salomon Izrael, istraživač i viši predavač na "The Hebrew University of Jerusalem's Department of Psychology" i koautor studije.

Studija prati preko tisuću osoba rođenih 1972./1973. godine od rođenja do danas, koristeći zdravstvena mjerenja poput krvnog tlaka, funkcije jetre i intervjue. Kao dio njihove redovne ponovne procjene, tim je mjerio funkcije bubrega, jetre, pluća, metaboličkog i imunološkog sustava. Također su izmjerili HDL kolesterol, kardiorespiratornu kondiciju i funkciju. Studija također mjeri zdravlje zuba i stanje sitnih krvnih žila u pozadini očiju kao i krvne žile u mozgu.

Na osnovu ovih biomarkera, istraživački tim je odredio biološku starost za svakog sudionika. Zatim su istraživači pogledali 18 biomarkera koji su mjereni kada su sudionici imali 26 godina i ponovo kada su imali 32 i 38 godina. Većina sudionika grupirala se oko stope starenja od jedne godine u godini, ali za druge je utvrđeno da stare tri godine po godini. Mnogi su ostali mlađi od svojih godina.

Kao što je tim očekivao, čini se da su i oni koji su biološki stariji od 38 godina također starili bržim tempom. Na primjer, biološka starost od 40 godina značila je da je osoba starila brzinom od 1,2 godine godišnje tijekom 12 godina koje je ispitivala studija.

Sudionici studije koji su, čini se, bili napredniji u biološkom starenju postigli su lošiji rezultat na testovima koji se obično daju osobama starijima od 60 godina, uključujući testove ravnoteže, koordinacije i rješavanja nepoznatih problema. Biološki stariji pojedinci također su imali više poteškoća sa fizičkim funkcioniranjem od svojih vršnjaka, poput hodanja uz i niz stube.

Kao dodatna mjera, istraživači su tražili od studenata postdiplomskih studija sa "Duke University" da procijene fotografije lica sudionika studije snimljene u 38. godini i ocjene koliko im izgledaju mlado, odnosno staro. I u ovom slučaju su im ti sudionici izgledali starije.

"Krenuli smo u mjerenje starenja kod ovih relativno mladih ljudi", rekao je Dean Bellski, docent gerijatrije u Centru za starenje na "Duke University" i prvi autor studije.

"Većina studija o starenju proučava starije osobe, ali ako želimo spriječiti bolesti povezane sa starenjem, morat ćemo početi s proučavanjem starenja kod mlađih osoba", dodao je on.

"Ovo nam daje određenu nadu da će medicina moći usporiti starenje i da ljudima pruži zdravije aktivne godine," rekao je Terry Moefit, profesor psihologije i neuroznanosti na "Duke University", također autor studije.

"Ubrzano starenje kod mlađih odraslih osoba predviđa simptome uznapredovalog starenja koje vidimo kod starih osoba: nedostatak kognitivnog i fizičkog funkcioniranja, osjećaj lošeg zdravlja, pa čak i stariji izgled. Sposobnost mjerenja koliko brzo može ostariti mlađa osoba će nam omogućiti da se uključimo u intervencije koje usporavaju starenje ili ciljaju određene bolesti", rekao je dr Izrael.