Slučajno otkriven čudotvorni lijek protiv ćelavosti?

Provodeći istraživanja o utjecaju stresa na probavni sustav, znanstvenici su slučajno nabasali na nešto što bi se moglo pokazati čudotvornim lijekom protiv gubitka kose.

Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta Kalifornije u Los Angelesu i iz američke Uprave za pitanja veterana provodila je studiju na laboratorijskim miševima, koji su bili genetički izmijenjeni tako da prekomjerno proizvode hormon stresa, CRH ili faktor lučenja kortikotropina. Ti su miševi, u stanju kroničnog stresa, izgubili dlaku na leđima na način vrlo sličan onome kojim stres izaziva ćelavost u ljudi.

Vodeći znanstvenik projekta, Million Mulugeta kaže da je u okviru proučavanja sindroma iritabilnog crijeva miševima pet dana za redom bio injiciran kemijski spoj koji je antagonist hormonu stresa, nazvan astresin-B. Mulugeta kaže da su znanstvenici željeli ustanoviti hoće li takav tretman ublažiti simptome iritabilnog crijeva, poremećaja koji izaziva teške bolove i abdominalne grčeve: "Vratili smo te miševe u njihove kaveze i ponovno ih pregledali nakon tri mjeseca. Svim onim miševima koji su dobili antagonist hormona stresa u potpuno se povratila dlaka na leđima."

Mulugeta kaže da ni četiri mjeseca nakon toga, dlaka pokusnih miševa nije pokazivala nikakve znakove prorjeđenosti. Znanstvenici nisu sigurni - kaže Mulugeta - preokreće li astresin samo gubitak dlake izazvan stresom ili bi povratio i kosu izgubljenu zbog starenja ili zbog kemoterapije. Faktor lučenja kortikotropina orkestrira čitavu stresnu reakciju i kaskadu stresnih hormona koji uslijede. Mulugeta kaže da znanstvenici sada pokušavaju utvrditi koji od stresnih hormona su najbliskije povezani s gubitkom dlake kako bi razvili liječenje koje neće poremetiti endokrini sustav.

Premda ova metoda liječenja gubitka dlake još nije iskušana na ljudima, odnosno na ljudskoj kosi, Mulugeta je optimističan da će ona dati željene rezultate: "Ti hormoni i njihovi receptori prisutni su u koži i miševa i ljudi i gotovo su jednaki. Sve nam to daje nadu da bi isti antagonist mogao djelovati kod ljudi."

Studija o povratu rasta dlake kod miševa objavljena je u online časopisu PLoS One.