« Život
objavljeno prije 10 godina i 4 mjeseca
TU SU NEGDJE

Skriveni asteroidi stalno nam prijete

Asteroidi sa sinkroniziranim putanjama kao i oni koje od teleskopa skriva Sunčev sjaj prijetnja su koja nam stalno visi nad glavama

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Arhiva)
Više o

Wide-field Infrared Survey Explorer

,

asteroidi

,

2010 AL30

,

sinkronizirana putanja

Maleni asteroid koji je 13. siječnja prošao pored Zemlje ponovo je naglasio ranjivost našeg planeta. Teleskopi na Zemlji otkrili su svemirski 'kamenčić' promjera oko 10 metara samo tri dana prije nego nas je promašio prošavši pokraj planeta na udaljenosti koja je ekvivalentna trećini one između Zemlje i Mjeseca.

Taj maleni svemirski putnik ne bi nas ugrozio jer bi izgorio u atmosferi, ali njegova specifična orbita nevjerojatna je zbog toga što izgleda kao da je gotovo planski osmišljena kako bi izbjegla metode detekcije sa Zemlje. Vjerojatnost da postoje veći objekti koji se na isti način 'skrivaju' i prijete Zemlji prilično je velika, piše New Scientist.

Velike asteroide relativno je lako vidjeti sa Zemlje jer reflektiraju mnogo sunčevog svjetla no, manji asteroidi promjera od 30 do 50 metara koji u slučaju udara mogu prouzročiti poveliku štetu, teško su zamjetni prije nego se približe Zemlji. Susreti s takvim asteroidima nisu rijetkost i pojavljuju se u razmacima od nekoliko godina do nekoliko desetljeća.

Zadnji neočekivani posjetilac, nazvan 2010 AL30, držao se dovoljno daleko od Zemlje da ostane neotkriven više od stoljeća. Razlog tomu bio je period njegove solarne orbite koji je iznosio 366 dana, što je vrlo slično Zemljinoj orbiti pa je ostao u 'mrtvom kutu' promatrača sa Zemlje.

Sličnih asteroida sa 'sinkroniziranim' orbitalnim periodima od dvije, tri ili četiri godine može biti zaista mnogo, kaže Alan Harris sa Space Science Institutea u Boulderu u Coloradou. Najopasniji među njima su oni s orbitalnim periodom od četiri godine jer su istovremeno sinkronizirani i sa Zemljom i s Jupiterom čija ih gravitacija lako može poslati na putanju koja se križa s onom naše planete.

No, opasnost ne predstavljaju samo asteroidi 'sinkroniziranih' orbitalnih perioda. Najveći problem predstavljaju 'Atenski asteroidi', oni čije su orbite najčešće smještene između Zemlje i Sunca pa ih teleskopi zbog sjaja teško mogu uočiti.

Takve asteroide lakše bi bilo uočiti teleskopima koji bi bili smješteni bliže Suncu, u orbiti koja bi recimo bila oko Venere, a njime bi se lakše otkrili i 'sinkronizirani' asteroidi, kažu astronomi. Harris priznaje da bi projekt postavljanja teleskopa u takvu orbitu bio skup, ali dodaje i kako se veće količine novca troše na "gluposti koje ne predstavljaju toliku opasnost".

Nedavno lansirana sonda WISE (Wide Field Infrared Survey Explorer) s lakoćom može otkriti asteroide promjera kilometar ili više čije su orbite podudarne sa Zemljinom i to zato što takvi asteroidi na udaljenosti od Sunca koja je ekvivalentna Zemljinoj postaju topli i lako ih je vidjeti u infracrvenom spektru.

Problem je u tome, naglašavaju astronomi, što WISE može pregledati samo mali dio svemira koji nas okružuje što znači da će većina skrivenih asteroida ostati skrivena sve do trenutka kada su nam već "nad glavama", a tada će biti prekasno.

24.01.2010. 20:09:30
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh