« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 6 mjeseci
SITUACIJA

SAD i Rusija: opasnost srednjeg dometa

Sporazum SAD-a i Rusije o uništenju i zabrani proizvodnje raketa kraćeg i srednjeg dometa na snazi je već tri desetljeća. U posljednje vrijeme učestale su optužbe s obje strane o kršenju dogovora

Što sve može biti problem...
Što sve može biti problem... (Arhiva)
Više o

SAD

,

Rusija

,

projektili

,

rakete srednjeg dometa

Washingtonski sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF) star je tri desetljeća. Potpisali su ga 1987. Ronald Reagan i Mihail Gorbačov i u načelu je jednostavan: SAD i tadašnji Sovjetski Savez - čija je pravna sljednica Rusija - obvezali su se da će uništiti sve projektile kratkog i srednjeg dometa (od 500 do 5.500 kilometara) osim projektila koji se lansiraju s vode.

U eri Donalda Trumpa i Vladimira Putina bi ovaj važan ugovor i službeno mogao otići u povijest. Moskva je godinama tvrdila da je američki raketni štit koji se postavlja u istočnoeuropskim članicama NATO-a zapravo kršenje ugovora. Pentagon i NATO su to negirali, tvrdeći da se radi o isključivo obrambenom mehanizmu.

S druge strane, SAD je od početka godine izlazio s podacima koje smatra „uvjerljivim" dokazom da Rusija krši sporazum tako što radi na novoj generaciji zabranjenih raketa. Tvrdi se da ruska vojska već ima dva bataljuna za opsluživanje tih raketa. Novi dokazi su objavljeni 8. prosinca, točno na tridesetu godišnjicu sporazuma. Kako se saznaje, SAD ima spreman plan za proizvodnju svojih projektila ukoliko sporazum potpuno propadne.

Još ima prostora za dijalog?

Mnogi poznavatelji prilika posljednjih tjedana upozoravaju da, bez ozbiljnog diplomatskog napora za raščišćavanje nesuglasica oko kršenja sporazuma, dvije svjetske sile mogu upasti u novu spiralu naoružavanja. Bivši zamjenik američkog šefa diplomacije Talbot čak je rekao da predstojeći dani mogu biti najopasniji još od uništenja oružja nakon sporazuma iz 1987.

Ruska strana je potvrdila postojanje sustava SSC-8, ali tvrdi da je njegov razvoj u potpunom skladu s Washingtonskim sporazumom. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je u četvrtak putem Twittera poručila da bi Washington trebao prestati kriviti Kremlj i umjesto toga „konstruktivno doprinositi" razjašnjavanju ruskih optužbi za američko kršenje sporazuma.

Čeka se Trumpov plan

Litva spada u zemlje koje su najviše zainteresirane za ovo pitanje s obzirom da je nadomak njene granice ruska vojska razmjestila rakete tipa Iskander-M koje se mogu opremiti nuklearnim glavama. „Zabrinjava to što se Kremlj sve više oslanja na atomsko oružje u svojim političkim kalkulacijama", kaže Vitautas Leškevičius, litvanski veleposlanik pri NATO-u. I dodaje da, kada se to uzme u obzir zajedno s podacima o kršenju sporazuma, onda nastaje „visok stupanj nesigurnosti i nestabilnosti".

Jon Wolfsthal godinama radi na ograničavanju i zabrani nuklearnog oružja. Bio je i direktor za kontrolu naoružanja u Nacionalnom vijeću za sigurnost predsjednika Baracka Obame, a sada je direktor Nuklearne krizne grupe u organizaciji Global Zero koja se bori za svijet bez atomskog oružja. On kaže da bi dvije strane trebale što prije razgovarati i probati naći rješenje da smire strasti - i kada se radi o retorici i kada se radi o vojnoj tehnologiji.

„Rusija očito još uvijek vjeruje da profitira od posjedovanja ovakvih raketa bez povlačenja iz sporazuma", kaže on. „Sada Sjedinjene Države moraju izvršiti dodatni pritisak, ali i pokazati fleksibilnost u rješavanju problema. Ako sporazum propadne mora biti jasno da ga je ruska strana prekršila."

Predsjednik Donald Trump će idućeg mjeseca obznaniti svoj Nuclear Posture Review, pozicije i planove za nuklearni arsenal zemlje koje određuje svaka nova administracija u Bijeloj kući. Odavno postoje najave da će SAD znatno ojačati svoje nuklearne kapacitete. Na obje strane su nestrpljivi da saznaju kako.

Piše: Teri Schultz/DW
24.12.2017. 08:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh