Raste li ljubav prema atomskoj bombi?

Svakog utorka Rüdiger Lancelle sjeda u svoj automobil i vozi se do zračne baze Bundeswehra u Büchelu u Rheinland-Pfalzu. 83-godišnji mirovni aktivist tamo sjedi na kamperskoj stolici ispred ulaza i stražari. Njegov cilj: je "otarasiti se oružja u Büchelu", kaže on u telefonskom razgovoru za DW.

U bazi u Büchelu je pohranjeno oko 20 atomskih bombi. Američke hidrogenske bombe B61 bi u slučaju napada bacali zrakoplovi s njemačkim borbenim pilotima. Lancelle prosvjeduje protiv ovog takozvanog "nuklearnog sudjelovanja" Njemačke.

Većina Nijemaca želi zadržati atomske bombe

Prije samo šest mjeseci činilo se da mirovni aktivisti poput Lancellea imaju podršku većine građana u zemlji. "Njemačka bez nuklearnog oružja" bio je cilj i koalicijskog ugovora stranaka vladajuće socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade. Međutim, nakon ruskog napada na Ukrajinu i nuklearnih prijetnji iz Kremlja, čini se da je to stvar prošlosti.

Prema najnovijoj anketi instituta infratest-dimap, provedenoj za javni servis ARD, 52 posto Nijemaca je sada za to da američke atomske bombe ostanu u Njemačkoj. U sličnom ispitivanju javnog mnijenja prije godinu dana to je podržavalo samo 14 posto ispitanih.

To da Nijemci imaju sve više razumijevanja za atomsku bombu u vlastitom dvorištu, primjećuje i Lancelle: "Uvijek pored svoje  stavim još jednu stolicu kako bi se ljudi osjećali pozvanima na razgovor. Ali do sada nitko nije došao i rekao: U pravu si."

Novo oružje za nuklearni arsenal

Od 2023. atomske bombe u Büchelu trebaju biti zamijenjene novim modelom B61-12. To moderno oružje ne samo da može biti precizno usmjereno ka meti, nego se i njegova eksplozivna snaga može promjenjivo podesiti. Kritičari strahuju da bi to moglo sniziti prag ograničenja za stvarnu upotrebu te bombe.

SAD troše oko 10 milijardi dolara na modernizaciju svojih atomskih bombi, a Njemačka pak ulaže milijarde eura u odgovarajuće avione-nosače tipa F-35.

"Nakon desetljeća nuklearnog razoružavanja, sve nuklearne sile trenutno troše mnogo novca na nove nuklearne bojeve glave i s njima povezane sisteme kao što su rakete, brodovi, podmornice ili avioni. „Sve one se intenzivno bave modernizacijom svog arsenala", primjećuje Hans Kristensen, stručnjak iz Instituta za istraživanje mira SIPRI. "Zemlje ponovo pridaju više važnosti nuklearnom oružju."

Kina želi biti u prvoj nuklearnoj ligi

Tu se posebno ističe jedna zemlja: "Nitko tako rapidno ne povećava broj nuklearnog oružja kao Kina", kaže Kristensen u razgovoru za DW. „Ne znamo zašto je to tako, jer Kina ne želi razgovarati o tome. Ona se ne očituje ni o izgradnji silosa koji su očito namijenjeni za balističke projektile." U protekle dvije godine, Kristensen je na satelitskim snimcima identificirao oko 300 takvih novoizgrađenih silosa u kineskim pustinjama.

"Možda Kina strahuje da njezin trenutni arsenal ne bi preživio nuklearni napad Sjedinjenih Američkih Država", kaže Kristensen. "Možda je to i reakcija na činjenicu da će proturaketnaobrana biti bolja u budućnosti i da Kina želi biti u stanju nadjačati takve sustave time što će raspolagati s više bojevih glava." U svakom slučaju, jedno je sigurno: predsjednik Xi Jinping želi vojsku "svjetske klase" - a ona bi također trebala biti opremljena nuklearnim oružjem.

Počinje li nekontrolirana utrka u naoružanju?

Zato bi bilo važno da se Kina međunarodnim sporazumima obveže na maksimalan broj nuklearnog oružja, kaže Kristensen. "Međutim, Kinezi za to do sada nisu pokazali zanimanje. Oni odbijaju sve prijedloge."

Uskoro se SAD i Rusija više neće morati držati zacrtane gornje granice. Jer sporazum "Novi početak" (New Start) ističe 2026. godine - gdje Start znači "Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja" (Strategic Arms Reduction Treaty). "Novi početak" je jedini preostali element nekada sveobuhvatnog sustava ugovora o kontroli naoružanja. On ograničava broj strateškog nuklearnog oružja kao što su rakete dugog dometa. "S obzirom na ruski rat u Ukrajini i razvoj Republikanske stranke u SAD-u, malo je vjerojatno da će doći do sljedećeg sporazuma", procjenjuje Kristensen.

Time bi počelo novo nuklearno nadmetanje između Kine, Rusije i SAD-a. "Ali to se također odnosi na vrlo dinamične nove nuklearne države kao što su Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja", strahuje ovaj stručnjak iz SIPRI-ja. Opasnost od nuklearnog rata je stoga znatno veća nego prije jednog desetljeća. "Živimo u novoj eri nuklearnih rizika."

Mutanti u Bajkalskom jezeru

Ovi rizici se trenutno posebno slikovito opisuju na ruskoj državnoj televiziji. "Ako se situacija i dalje bude ovako razvijala, u Bajkalskom jezeru će preživjeti samo pojedini mutanti", rekao je prije nekoliko dana TV voditelj i promotor Putinove politike Vladimir Solovjov. "Ostatak svijeta će nestati u masovnom nuklearnom napadu."

Čini se da Rusija želi održati atmosferu straha od svog ogromnog nuklearnog arsenala. Ona je osmišljena kako bi spriječila zemlje NATO-a da direktno interveniraju u ratu za obranu Ukrajine. Ta logika osigurava da i druge zemlje, poput Irana, također teže razvoju nuklearnog oružja kako ih drugi ne bi smjeli napasti.

Svijet bez nuklearnog oružja zbog toga će vjerojatno postati vrlo dalek cilj. To je jasno i njemačkom mirovnom aktivistu Lancelleu. „Da, to je borba protiv vjetrenjača", kaže on. Međutim, kao kršćaninu, kako ističe, njegov zadatak je da se angažira na promociji nenasilja. "Ne poznajem ni jedno drugo oružje osim molitve." Zato Lancelle namjerava nastaviti sjediti ispred ulaza u bazu u Büchelu i prosvjedovati protiv nuklearnog oružja - tiho i vjerojatno i dalje sam.