Dogodilo se na današnji dan - 16. travnja

Masada, Hebrejska riječ za tvrđavu, strateška utvrda u današnjem istočnom Izraelu koja dominira ravnicom kraj Mrtvog mora, 73. godine pala je u rimske ruke nakon nekoliko mjeseci opsade čime je završio prvi židovsko-rimski rat. Iako gotovo neosvojiva, Masada nije bila branjena od strane organizirane vojne posade nego tek 960 pobunjenika, među kojim su bili i žene i djeca, što je rimskoj vojsci olakšalo osvajanje u iznimno teškim geografskim i vremenskim uvjetima zbog kojih je i opsada trajala kratko vrijeme. Rimljani su uvidjevši da nema drugog načina za proboj u tvrđavu na liticama čija je visina varirala od 400 do najmanje 90 metara, odlučili sagraditi prilaznu rampu na najnižem dijelu. Po rampi su dopremljene opsadne sprave kojima je probijen zid utvrde, a kada su idućeg dana Rimljani prodrijeli u utvrdu dočekala su ih 953 mrtva tijela. Pobunjenici su što iz prkosa, što iz straha od kazne, odlučili su presuditi sami sebi, a zarobljeno je tek 7 žena i djece koji su pošteđeni.

Rapallski ugovor kojime se odbacuju teritorijanle pretenzije i uspostavljaju razvrgnuti između Njemačke i Sovjetskog Saveza potpisan je 1922. godine. Dvije države su, u efektivnom nastavku ugovora iz Brest-Litovska kojime je Rusija izašla iz I. svjetskog rata, dogovorile ekonomsku suradnju, a ugovor su tijekom konferencije u Genovi potpisali ministar vanjskih poslova Georgij Chicherin s ruske i njegov kolega Walther Rathenau s njemačke strane. Ugovorom je završena međudržavna izolacija, ali i uspostavljen svojevrsni anti-ugovor onom Versajskom te je Sovjetski Savez čak dopustio njemačkim trupama da vježbaju na njegovom teritoriju što je zabrinulo zapad no, iako je ugovor još jednom potvrđen u Berlinu 1926., približavanjem Njemačke Velikoj Britaniji pomalo je prestao vrijediti tijekom narednog desetljeća.

Dr. Albert Hofmann 1943. godine otkrio je psihodelični utjecaj LSD-a (dietilamida lizerginske kiseline), polusintetske droge iz porodice triptamina. Hofmann je LSD sintetizirao još 1938. radeći za Sandoz labarotorij u Baselu, no učinke je primjetio tek kada mu je, 5 godina kasnije, tijekom jednog eksperimenta mala količina tekućeg LSD-a pala na kožu i apsorbirala se što ga je navelo da nastavi s proučavanjem onogo što je tada nazvao neobičan predosjećaj i to testiranjem doze od 250 µg, gotovo 10 puta više od doze koja utječe na čovjekovu percepciju. Eksperiment je proveo 19. travnja, a taj dan se naziva dan s biciklom.

Američka svemirska letjelica Apollo 16, s ljudskom posadom lansirana je iz Svemirskog centra John F. Kennedy prema Mjesecu 1972. godine. Posada je unatoč kvaru na motoru zapovjednog modula, koji je gotovo doveo do otkazivanja misije prije slijetanja na Mjesec, uspješno letjelicu dovela na površinu Zemljinog satelita te je tijekom boravka na njemu obavila brojne zanimljive eksperimente i prikupila mnogo uzoraka tla. Na mjesečevoj površini su John W. Young i Charles Duke Jr. obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Nakon obavljenog zadatka mjesečev modul uspješno se odvojio od mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom, te je letjelica nastavila put na Zemlju gdje je uspješno sletjela 27. travnja 1972. u blizini Uskršnjeg otoka u Tihom Oceanu.

Engleski glumac, redatelj i scenarist Charles Chaplin, jedna od najkreativnijih i najutjecajnijih osoba ere nijemog filma, čija se karijera protegnula na 65 godina tijekom kojih je snimio pregršt filmova kojima je dominirao glavni lik Skitnice, lutalice otmjenog držanja i džentlmenskog ponašanja koji nosi uski kaput, prevelike hlače i cipele, polucilindar te bambusov štap, a zaštitni znak su mu potkresani brkovi, rođen je u Londonu 1889. godine.

Papa Benedikt XVI., službeno latinski Benedictus PP. XVI., a građanski Joseph Alois Ratzinger, od 1951. svećenik, od 1953. doktor teologije i sveučilišni profesor dogmatike i fundamentalne teologije, od 1977. kardinal i nadbiskup, od 1981. na čelu Kongregacije za nauk vjere, a od 19. travnja 2005. poglavar Katoličke crkve, rođen je 1927. godine (na Veliku subotu) u Marktlu na Innu.

Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i scenarist Boris Dvornik, jedan od najplodonosnijih i najboljih hrvatskih glumaca kojega generacije pamte po nastupima u serijama Naše malo misto, Velo misto, Kapelski kresovi, Putovanje u Vučjak i drugime, te po ulogama u nebrojenim filmovima, rođen je u Splitu 1939. godine.

Američka glumica Ellen Barkin, osvajačica Emmyja i nominirana za Zlatni globus, poznata po ulogama u filmovima The Big Easy s Dennisom Quaidom i Sea of Love s Alom Pacinom, te Fear and Loathing in Las Vegas i Ocean's Thirteen, rođena je 1954. godine u New Yorku.

Hrvatska pjevačica Doris Dragović, nekadašnja članica grupe More s kojom je '80-ih postala popularna i nastavila samostalnu karijeru hitovima kao što su Sedam mora sedam gora, Željo moja i Selim ti ja, dvostruka predstavnica Hrvatske na izboru za pjesmu Eurovizije s osvojenim četvrtim mjestom u Izraelu 1999. pjesmom Marija Magdalena, rođena je u Splitu 1961. godine.

Američki glumac, scenarist i producent Jon Cryer, nastupao je u filmovima Pretty in Pink, Hot Shots! i Hot Shots! Part Deux, Plan B i Glam, no najpoznatiji po ulozi u humorističnoj seriji Two and a Half Men za koju je tri puta nominiran za Emmyja, rođen je 1965. godine u New Yorku.