Kriza, rat i korona: putovanja postaju skuplja

Dvije godine pandemije su na mnogima ostavile dugotrajne posljedice. Pored elementarnih pitanja poput života i smrti, mnogi i tijekom i nakon pandemije strahuju za egzistenciju. I samo što su se strahovanja vezana uz pandemiju malo smirila, došla je nova prijetnja: ruska agresija na Ukrajinu.

Zato ne čudi da mnogi pod svaku cijenu žele barem na kratko pobjeći od svakodnevice, isključiti se nakratko od negativnih vijesti. Mnogima to polazi za rukom ali mnogima i ne. Jer sve ove krize nisu poštedjele ni turističku branšu.

Sve je poskupjelo! Hoće li i hoteli i letovi?

Tko je trenutno u potrazi za letovima, često se pita: nije li to prije sve bilo osjetno jeftinije? I često je odgovor na ovo pitanje potvrdan. Razlog tomu je s jedne strane poskupljenje kerozina. „Poskupljenje nafte ne osjećaju samo vozači automobila nego i zrakoplovne kompanije", kaže za DW Johanna Tillmann iz zrakoplovne kompanije Condor. Kao drugi razlog se navodi pojačana potražnja što naravno utječe i na rast cijena.

Tomu treba pridodati i činjenicu i da se hoteli bore s povećanim cijenama i to ne samo goriva i hrane nego i radne snage. Tijekom pandemije mnogi koji su bili zaposleni u ugostiteljstvu i turizmu su bili prisiljeni potražiti nova zaposlenja na kojima su i ostali.Zato sada turistička branša vapi za radnom snagom.Ti svi povećani troškovi se sada odražavaju i na visinu cijene hotelskih soba.

Kod paušalnih putovanja se radi o paketu koji sadrži prijevoz, smještaj a često i transfer do hotela. Prema informacijama internetskog portala za usporedbu cijena Check24, paušalna putovanja su ove godine poskupjela. Prosječno dvotjedno putovanje na njemački omiljeni otok Mallorcu je ove godine 17 posto skuplji. No najviše su poskupjela odredišta koja su se prije isticala po povoljnim cijenama poput ljetovališta u Turskoj. „U poznatim turističkim mjestima poput Side i Alanyije su paušalni paketi poskupjeli za 45 posto", kaže za DW Martin Zier s portala Check24.

Spremnost na veće troškove

Njemačka udruga turističke privrede (DRV) međutim ukazuje i na jedan drugi fenomen: nakon dvije godine prinudne štednje kada su u pitanju putovanja, građani Njemačke su jednostavno spremni potrošiti više. „Tko je prije bukirao samo noćenje s doručkom, sada bukira puni pansion ili popularni ‚All Inclusive'. Tko je prije odsjeo u hotelu s tri zvjezdice, taj sada bukira hotel s četiri. I ostaje se rado nekoliko dana dulje nego što bi to prije bio slučaj", kaže Torsten Schäfer glasnogovornik DRV-a.

Isti trend su primijetili i u zrakoplovnom prijevozniku Lufthansi. „U poslovnoj i prvoj klasi je trenutno teško dobiti mjesto. Ove kategorije su uglavnom popunjene do posljednjeg mjesta na većini letova ali najviše prema turističkim odredištima Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj", kaže glasnogovornica Bettina Rittenberger i dodaje: „Mnogi dvije godine nisu bili nigdje i sada si žele priuštiti malo luksuza."

Općenito, kad su u pitanju paušalna putovanja, Thorsten Schäfer smatra da su cijene onih paketa, koje su kompanije kupile još prošle godine kada su cijene kapaciteta bile povoljnije, i dalje stabilne. No ako se radi o kapacitetima koje su kompanije kupovale ove godine, cijene su osjetno više.

Treba razmisliti i izvanpansionskoj potrošnji

Tko se sprema na odmor trebao bi osim cijena smještaja i prijevoza razmisliti i o izvanpansionskoj potrošnji. U pravilu su i restorani, kafići i klubovi u popularnim europskim turističkim odredištima povisili cijene. No najveći porast cijena bilježe automobili za najam. Portal Check24 je priopćio kako se prosječna cijena iznajmljenog automobila u usporedbi s godinom prije korone više nego udvostručila. Dok je prosječna cijena 2019. iznosila 34 eura, sada se popela na 74 eura.

I kada se riješi problem povišenih cijena, građani željni odmora se moraju suočiti s dodatnim problemima koji pogađaju sve, bez obzira lete li prvim razredom ili ne. Sve veće zrakoplovne kompanije i zračne luke za ljeto najavljuju kaos u prometu. Razlog: nedostatak osoblja u zračnim lukama. Nizozemska zračna kompanija KLM je zbog problema u matičnoj zračnoj luci Schiphol u Amsterdamu reducirala broj letova i karata. Koliko će dugo trajati da se turistička branša oporavi od šokova posljednjih godina, za sada se nitko ne usuđuje prognozirati.