Probiotici - koliko su zapravo potrebni i zdravi?

Kako bi ostali zdravi, vitki i vitalni, te se odupirali svakodnevnim izazovima koji stoje pred čovjekom današnjice, neophodno je stalno održavati ravnotežu dobrih bakterija u našim crijevima.

Danas je gotovo nemoguće djelovati na tu ravnotežu bez dodatnog unošenja pojedinih pripravaka hranom ili u obliku zasebnih preparata u naš organizam. Sve se više istražuju i u kliničku praksu uvode nutritivne sastavnice u obliku živih bakterija, odnosno tvari koje pomažu u održavanju mikrobiote. 

Ovaj noviji, neinvazivni koncept bioloških intervencija u sastav i promjenu svojstava crijevnih mikroorganizama uvriježio se i u zapadnjačkoj komplementarnoj medicini kao važan element u prevenciji bolesti.

Probiotici su živi mikroorganizmi (najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus) koji pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu, prebiotici predstavljaju nerazgradive sastavnice hrane (primjerice inulin, oligofruktoza ili arabinoksilani) koje potiču rast i/ili aktivnost povoljnih crijevnih bakterija, dok su simbiotici mješavine prebiotika i probiotika koje poboljšavaju implementaciju i preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma korisnih skupina bakterija.

Brojna istraživanja pokazala su važnost crijevne mikroflore u održavanju zdravlja, ali i u sprječavanju razvoja mnogih bolesti.

Probiotičke bakterije blagotvorno djeluju na opće stanje organizma, dodatno štite od brojnih bolesti te ublažavaju njihove simptome. Neki od primjera su infekcija i proljev uzrokovani prekomjernom primjenom antibiotika, upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, pankreatitis, virusne infekcije (uključujući HIV), tumori, alergije, reumatoidni artritis, pa čak i dijabetes tipa II te pretilost.