Prijeti li novi krah dot.com tvrtki?

Pomalo napuhane procjene o uspješnosti internetskih platformi neizbježno podsjećaju na kraj prošlog stoljeća, kada su tadašnje internetske firme iznenada doživjele krah na burzi te prouzročile recesiju u SAD-u. Ogromni mjehur od sapunice je odjednom, uz ogromni prasak, jednostavno puknuo. Stručnjaci se pitaju trebamo li se možda pripremiti na povratak krize? Naime, sve nekako neodoljivo podsjeća na internetsku euforiju koja je vladala tržištem krajem 90-etih, sve do kraha dot.com tvrtki.

Primjer broj jedan: Njujorška burza i ekonomski stručnjaci s oduševljenjem su dočekali novi online radio Pandoru, iako ovaj projekt sam po sebi ne donosi ni centa profita.

Primjer broj dva: Vrijednost dionica LinkedIna udvostručena je samo nekoliko sati nakon njihovog pojavljivanja na burzi. Riječima „Ovdje vlada ludnica" opisala je voditeljica ABC-a izlazak na burzu LiknedIna, društvene mreže koja služi održavanju postojećih i stvaranju novih poslovnih kontakata.

Trenutno Wall Street uspoređuje sadašnju situaciju s posljednjim dot.com boomom koji je na prijelazu stoljeća kasnije i rezultirao velikim praskom - s neugodnim posljedicama.

Nerealno visoke procjene

Scott Kessler, stručnjak Standard&Poor's-a, jedne od rejtinških agencija koja se bavi procjenama tržišta, komentira situaciju onomad riječima: "Postojale su stotine firmi koje nemaju nikakav poslovni plan i model. A svi znamo kako je to završilo". Sada je, međutim, u tom aspektu situacija potpuno drukčija. Ne radi se više o stotinama firmi koje su se odlučile obreti u burzovnim vodama, već o nekolicini, njih desetak, koje su se usudile izaći na burzu. A i ti "novaci" imaju vrlo dobre poslovne modele i jake ulagače iza sebe.

Rezultati koje postižu na prvi pogled uistinu su impresivni. Na primjer više od 90 milijuna korisnika diljem cijelog svijeta sluša online radio Pandoru. No, problem ipak postoji i skriva se iza činjenice da ove firme usprkos svojoj popularnosti ostvaruju sitan profit - i to je situacija koja se najvjerojatnije u dogledno vrijeme neće promijeniti. Opravdava li to onda procjenu njihove tržišne vrijednosti u visini od oko 3 milijarde američkih dolara ili je ona ipak malo pretjerana?

Tek je nedavno firma Zynga, poznata po internetskim igricama kao što je Farmville, podnijela zahtjev za inicijalnom javnom ponudom. Prošle godine Zynga je bilježila dobit od oko 90 milijuna dolara. Nakon pojavljivanja na burzi, planiranog za ovu jesen, očekuje se da će Zynga biti procijenjena na 10 milijardi dolara.

Nadalje, Facebook broji otprilike oko 750 milijuna registriranih korisnika. Dojmljivo, u svakom slučaju. No analitičari procjenjuju da bi Facebook, izađe li iduće godine na burzu, imao tržišnu vrijednost od 100 do 200 milijardi dolara. Usporedbe radi: Hewlett Packard, najveći proizvođač osobnih računala na svijetu, trenutno na burzi ima vrijednost od 70 milijardi dolara.

Bo Peabody krajem 90-etih osnovao je također jednu internetsku platformu. Još uvijek investira isključivo u internetske firme. No od društvenih mreža diže ruke. Kaže da ne prepoznaje njihovu tržišnu vrijednost. "Društvene mreže nisu u stvari prave firme. Ovi koncepti namijenjeni su međusobnoj komunikaciji ljudi. I nipošto nije jednostavno na ovakav način zaraditi novac. Telefonske firme za svoje usluge potražuju naknadu u vidu pretplate. Društvene mreže nemaju tu mogućnost, one dobit pokušavaju ostvariti putem reklama. No teško je ubaciti reklame u ovaj tip društvene komunikacije", smatra Peabody.

Treba li ipak ulagati u dionice Facebooka?

Scott Kessler još uvijek vjeruje u rentabilnost tehnoloških firmi. No on ne smatra da to nužno podrazumijeva investiciju u nove "hightech-zvjezdice" na tržištu. Sigurno možemo povući paralele s krahom dot.com tvrtki početkom stoljeća,  no "veliki dio tehnoloških firmi, a to se prvenstveno odnosi na one već etablirane, već desetljećima dobija najbolje ocjene". Ova izjava Kesslera odnosi se prvenstveno na vrijednosti dionica tvrtki poput Googlea ili Yahooa, koje su po njegovome mišljenju iznimno podcijenjene i prerano otpisane usred čitave euforije nastale oko Facebooka i njemu sličnih.

Tek bi nagli porast broja nestabilnih internetskih firmi na tržištu, među kojima bi se eventualno potkrale i one nešto "mutnijeg karaktera", mogao dovesti do kraha kakvom smo svjedočili prije desetak godina. Trenutno, dakle, nema razloga za strah i paniku. No to ipak ne znači da ulaganje u dionice Pandore, Facebooka, Twittera ili Zyga možemo smatrati sigurnom investicijom.