« Biznis
objavljeno prije 1 mjesec i 2 dana
BIZNIS

Povijesni sporazum Europske unije i Japana

U Tokiju je između Japana i Europske unije potpisan sporazum o liberalizaciji trgovine, najveći kojeg je ikad sklopila zajednička Europa. No poučeni iskustvom sličnih sporazuma se već čuju kritike

Novo partnerstvo na vidiku
Novo partnerstvo na vidiku (Arhiva)
Više o

EU

,

Japan

,

trgovinski sporazum

Takozvani Economic Partnership Agreement, EPA bi između Europske unije i Japana trebao stupiti na snagu slijedeće jeseni. Kako tvrdi Europska komisija, njime će nestati 99% carina koje sad plaćaju tvrtke da bi svoju robu ponudile na tržištu partnera. Samo na te carine je odlazilo oko milijardu eura, a pregovori s Japanom o tako golemom sporazumu su se produžile kroz četiri godine.

Sporazum je svečano trebao biti potpisan još prošle srijede na sastanku na vrhu EU i Japana u Bruxellesu, ali japanski premijer Shinzo Abe je morao otkazati sastanak zbog katastrofalnih poplava na zapadu i središtu Japana u kojima je bilo i mnogo ljudskih žrtava.

Novi razmjeri trgovačke razmjene

No nakon Kine, čelnici EU-a su produžili za Japan tako da su ovog utorka predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i japanski premijer svoje potpise svečano stavili u Tokiju: „Mi ovime šaljemo jasnu poruku da se zajednički borimo protiv svakog oblika protekcionizma", izjavio je Tusk.

„Danas je povijesni dan" izjavili su i Jean-Claude Juncker i Shinzo Abe. „Slavimo potpis pod vrlo ambiciozan sporazum između dva gospodarska prostora koja su među najvećima na svijetu." Jer ta dva prostora čine oko trećine ukupnog gospodarskog potencijala čitave planete.

Japan je već i sad izuzetno zanimljiv tvrtkama iz EU-a i po volumenu je drugi na Dalekom Istoku gdje se godišnje ostvari promet od oko 86 milijardi eura. Procjena EK je da u Europi od posla s Japanom ovisi 600 tisuća radnih mjesta, a ovim sporazumom bi promet mogao postati još mnogo veći.

Sporazum predviđa mogućnost ulaganja i u uslužne djelatnosti, infrastrukturu, ali naravno da je prije svega i tvrtkama i potrošačima zanimljivo nestajanje carina. Samo u kemijskom sektoru bi to mogao značiti porast izvoza u Japan za 22%, u strojogradnji za 16%, ali tu nema mjesta brigama europskim poljoprivrednicima koji su se protivili takvom sporazumu s Kanadom.

Europski poljoprivrednici bi mogli slaviti

Jer Japan je gladan poljoprivrednih proizvoda koji su tamo, za europske pojmove upravo zastrašujuće skupi. Tako ovim sporazumom potpuno nestaju japanske carine za europsku svinjetinu, ali i sir ili vino. Njemački državni institut procjenjuje da bi u najskorije doba moglo doći do prave eksplozije izvoza prehrambenih proizvoda u Japan, Europska komisija računa s porastom od 180%. Japan se raduje nestanku europskih carina na njegove elektroničke proizvode, ali i carine na japanske automobile bi sa trenutnih 10% postepeno trebale pasti - na nulu.

Poslovođa njemačke Industrijske i trgovačke komore u Japanu, Marcus Schürmann smatra da će to dovesti do golemog poleta u razmjeni. Već proteklih godina i dok se sporazum pripremao je Komora uočila sve veći interes njemačkih tvrtki za tržište Japana. Trenutno je oko 12 tisuća njemačkih tvrtki prisutno u Japanu, ali Schürmann procjenjuje kako bi ih u najskorije doba moglo biti čak nekoliko tisuća više. Ne samo u sektorima koje su tradicionalni u toj zemlji Dalekog istoka - strojogradnji, automobilskoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, nego sad i iz drugih sektora kojima će se isplatiti poslovati s tom zemljom.

Baš kao što je to iz Bruxellesa poruka ovom američkom predsjedniku, tako je i Japan uporan ne samo održati, nego još više proširiti međunarodnu razmjenu. Upravo je Japan bio glavna pokretačka sila u nastojanjima da se spasi Transpacifičko partnerstvo čak i kad su se SAD sa Trumpom povukle iz njega, podsjeća Schürmann. No i to je onda potaklo vladu Japana da svakako što prije zaključi ovaj sporazum s Europskom unijom.

Problem privatizacije vodovoda?

U Europi zapravo i ovaj trgovački sporazum s Japanom ima svojih protivnika, uglavnom zbog jedne odredbe koja je zapravo tek otvorena kao mogućnost ovim sporazumom: stranim investicijama i u komunalne tvrtke, a tu su zaštitari okoliša osobito zabrinuti zbog mogućnosti privatizacije komunalnih vodovoda. Takva privatizacija se još nikad nije pokazala kao dobrom za stanovništvo, jer pogotovo strani ulagači tu misle samo na dobit, ne i na nove investicije i kvalitetu vode za piće građana.

Europska komisija priznaje da je ta mogućnost ovim sporazumom otvorena, ali je zapravo teoretske prirode: i dalje ostaje na gradovima i općinama da same odluče što će učiniti sa svojim vodovodima i nikakva prisila privatizacije tu ne postoji. S druge strane je Japan upravo Europska unija natjerala da prihvati najviše standarde u zaštiti na radu, sigurnosti, očuvanju okoliša i zaštiti potrošača - što u Japanu, usprkos njegovoj razvijenosti, nipošto nije samo po sebi razumljivo. Treba se samo sjetiti Fukušime nakon koje su građani Japana u samoposluživanja dolazili s Gajgerovim brojačima: nikome se nije moglo vjerovati da voće i povrće ne dolazi iz područja zagađenih radioaktivnošću.

Ipak, i o ovom potpisanom trgovačkom sporazumu s Japanom će još raspravljati Europski parlament.

Piše: Martin Fritz/DW
19.07.2018. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh