Post je sjajan, no ipak ne baš svima

Povremeni post donosi brojne pozitivne učinke na naše psihičko i fizičko zdravlje, a kako smo već u razdoblju korizme - periodu odricanja i posta, nije loše provjeriti kroz koje faze prolazi naše tijelo tijekom povremenog preskakanja obroka i kakve nam blagodati donosi.

U nas post je kulturološki uvjetovan i najčešće vezan uz religijske običaje. Međutim post je također jedan od alata za poboljšanje zdravstvenog stanja.

Za čovjeka je dobro i tijekom dana, ali i u određenim periodima godine postiti, to jest odrediti si energetske restrikcije.

Korizma onim ljudima koji su se odrekli štetnih navika i odlučili postiti određene dane ili određeni period, može poslužiti i kao svojevrsna detoksikacija.

Postoji nekoliko različitih vrsta posta, a važno je nakon posta ne kompenzirati povećanim energetskim unosom sljedećeg dana.

Može se i podijeliti - 12 sati jedete, 12 ne jedete, 6 sati jedete, 18 ne jedete, ili određene dane da se stvara energetska restrikcija, da se jede 20-25% unosa određene dane, druge dane se posti.

Post se prakticira godinama i stoljećima, a danas su i znanstveno dokazani njegovi pozitivni učinci na funkcioniranje organizma. U takozvanim opservacijskim studijama je pokazano, a i subjektivnim metodama, ljudi kažu da su bolje fokusirani uglavnom, da su manje razdražljivi nakon onog prvog perioda hipoglikemije, niske razine koncentracije šećera.

Treba imati na umu da unatoč višestrukim blagodatima, post ipak nije preporučen svakome.

Zdrava mala djeca ne bi smjela u načelu postiti, podvrgavati se postu. Dijabetičari, pogotovo dijabetičari tipa 1 također, jer može biti vrlo opasno.

Kod žena post može izazvati i prestanak proizvodnje estrogena te time i izostanak menstruacije. Tako da bi se prije odluke za pridržavanjem posta, svakako trebali savjetovati s liječnikom ili nutricionistom.