Pčele čuvaju tajnu za pobjedu nad demencijom

Norveški znanstvenici uspješno su obrnuli proces starenja mozga kod pčela, a to bi moglo imati velik u6tjecaj na borbu protiv demencije kod ljudi. „Prihvaćamo da nam zdravlje i pamćenje slabe kako starimo. međutim, nedavna otkrića ukazuju na to da starenje ne mora biti sinonim za pad nizbrdo", kazala je Gro Amdam sa Državnog sveučilišta Arizona. Ona se bavila istraživanjem stanica mozga pčela koje funkcioniraju slično onima u ljudskom mozgu. Ako Amdam uspije otkriti tajnu pokretačke snage pčelinjeg mozga, saznanja bi tom logikom mogla primijeniti i na ljudima. Pčele su u njenom eksperimentu imale zadatak povezati određeni stimulans (konkretno miris) s pojedinom nagradom i kasnije ponoviti taj zadatak što bi značilo da su ga zapamtile, stoji u priopćenju Sveučilišta.

Rezultati su pokazali da pčele koje uče jako dobro shvaćaju poveznice i to trenutno, a to je ponašanje slično ponašanju djece koja će sve poslušati ako im se obeća određena nagrada, na primjer slatkiš. Starije pčele sporije povezuju stimulans i nagradu od mlađih, no one koje imaju simptome demencije uopće ne shvaćaju poveznice ili ih momentalno zaboravljaju što je identično demenciji kod ljudi. Problem je, dakle, sljedeći - gube kratkoročno pamćenje te sposobnost učenja. Podsjetimo, pčele su se u radu podijelile tako da starije skupljaju hranu izvan košnice, a mlađe se brinu za larve. međutim, kad bi pčele zamijenile uloge dolazilo je do nečeg nevjerojatnog - polovica starijih pčela je poboljšala učenje te sposobnost pamćenja.

„Istraživanja pokazuju da društvena stimulacija može imati pozitivne učinke po zdravlje i funkcioniranje mozga", dodala je Amdam. „Čini se daje to slučaj i kod medvjeda."

Profesorica vjeruje da je tajna ovog fenomena skrivena u proteinima koji se nalaza u mozgu. kad su istraživači analizirali mozgove starijih pčela koje su napredovale u odnose na mozgove onih koje nisu, zamijećena je ogromna razlika u količini osam proteina koji su odgovorni za rast, obnavljanje i održavanje moždanih stanica. nekoliko tih proteina ima i u ljudskom mozgu, što je vrlo obećavajuće.