« Život
objavljeno prije 14 godina i 3 mjeseca
DOSADA, UMOR, POSPANOST

Otkrivanje tajni zijevanja - pravi uzroci ostaju nepoznanica

Teorija je mnogo, istraživanja malo; zašto ustvari zijevamo potpuni je misterij

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Shutterstock)
Više o

umor

,

pospanost

,

dosada

,

Romanca o tri ljubavi

Ukratko, zijevamo kad smo umorni, pospani ili nam je dosadno. Primijećeno je da padobranci zijevaju prije skokova. Neka istraživanja pokazuju da postoji veza između zijevanja i seksualnog uzbuđenja. Ipak, pravi uzrok zijevanju ostao je misterij; to što ga potiče i kako uopće funkcionira potpuna je nepoznanica. Zanimljivo, o zijevanju je u znanstvenom svijetu jako malo toga napisano.

Ali Olivier Walusinski, francuski liječnik, odlučio je to promijeniti. On je objavio prvi udžbenik ili možemo  reći priručnik o spomenutoj tematici. „The Mystery of Yawning ih Phisiology and Disease" kolekcija je najnovijih istraživanja o ovom zapanjujućem fenomenu.

„Postoje brojne teorije, ali ne i službeni dokazi koji bi objasnili zašto zijevamo", rekao je Walusinksi za Reuters. Čovjek tijekom života zijevne oko 250,000 puta, a bebe počinju zijevati još u utrobi i to dok su stare 12 tjedana. „Ako fetus koji teži 60 grama može potrošiti energiju koja mu je potrebna da bi zijevnuo i istegnuo lice onda to znači da je zijevanje od vitalnog značaja za njegov razvoj", kaže Walusinski. To sugerira da zijevanje ima važnu neurofiziološku ulogu. Ptice zijevaju, ribe također, samo žirafe i kitovi nisu uhvaćeni u tome. Kad su ljudi u pitanju, još uvijek je čvrsto uvjerenje da zijevaju kako bi se povećala razina kisika u krvi i izbacio višak ugljičnog dioksida iako je ta teorija pobijena još 1980-ih. Pokazalo se da se količina plinova u krvi ne mijenja ni prije ni nakon zijevanja.

Činjenica da zijevamo kad nam je dosadno ili kad smo pospani sugerira da to činimo upravo kako bismo zadržali budnost i pozornost. Kod padobranaca zijevanje također može biti reakcija koja povećava budnost obzirom da se ljudi suočavaju s iskustvom koje ih može odvesti u smrt. Neki misle da se tako smanjuje stres. U istraživanjima u kojima su se štakori izlagali stresnim situacijama pokazalo se da testni primjerci tih životinja češće zijevaju.

Nadalje, postoje teorije koje tvrde da zijevanje hladi mozak kako bi se zaštitila njegova kora i povećala učinkovitost. Ipak, prije nego se poslužite tim izgovorom na sljedećem dosadnom sastanku znajte da i zmije zijevaju a nemaju sustav za regulaciju temperature poput ljudi. Na kraju, zašto onda ne zijevamo kad imamo povišenu temperaturu? Ipak, kako kaže Walusinski, jedna stvar je sigurna; zijevanje je zaista 'zarazno'. Taj se fenomen pak povezuje s empatijom kod ljudi. Po nekim istraživanjima, kad osjećamo empatiju prema drugim ljudima 'pale' se određena područja mozga; ta ista područja aktivna su i kad zijevamo. Jedno nizozemsko istraživanje pokazalo je da zijevanje ima veze i sa seksualnošću - ono može biti poziv na seks. Mužjak makaki majmuna zijeva prije i nakon parenja, a to je uvjetovano testosteronom, smatra Walusinski. Kastracijom mužjak gubi alfa status i prestaje zijevati. Ipak, pravi uzroci zijevanju i dalje ostaju misterij.

28.04.2010. 17:58:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh