NATOizacija Europe kao novi zadatak?!

Otvoren je put za prijem dvije nove članice NATO još tijekom ove godine: Turska odustala od veta, a predsjednici država ili vlada članica NATO-a su u Madridu i formalno uputili poziv Finskoj i Švedskoj za članstvo.

Švedska premijerka Magdalena Andersson to vidi kao dobitku za sigurnost i njene zemlje i čitavog NATO-a. Američki predsjednik Joe Biden je obzirom na dugu neutralnost Finske, izjavio kako je Putin „htio Finalizaciju Europe, a umjesto toga će dobiti „Natoizaciju Europe". Najavio je i značajno povećanje broja američkih snaga, baš kao i veću spremnost svih europskih članica Saveza.

Veoma brzo nakon što je NATO objavio proširenje, čule su se prve reakcije iz Moskve: zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov primanje Finske i Švedske vidi „negativno" i kao "uništavajući kurs" kojim je krenuo Savez: „Mi smatramo proširenje NATO-a kao čisto destabilizirajući faktor u međunarodnim odnosima", izjavio je doministar. Po njegovom mišljenju, takav korak „ne donosi više sigurnosti" niti vojnom savezu, niti kandidatima za članstvo, a predsjednik Putin to smatra „imperijalnim ambicijama" zapadnog saveza, makar tvrdi i kako "nema teritorijalnih problema" s tim zemljama kao što ih ima s Ukrajinom, izjavio je prilikom svog boravka u Turkmenistanu. 

Od "partnera" do "najznačajnije prijetnje"

No mišljenje Kremlja više nema utjecaja na NATO: dok je još u posljednjem strateškom konceptu NATO-a iz 2010. još bilo riječi o „težnji za strateškim partnerstvom" s Rusijom, u novom konceptu je tu potpuni zaokret. Sad se smatra kako je „Rusija najznačajnija i najneposrednija prijetnja sigurnosti Saveza, baš kao i za mir i sigurnost u euroatlantskom prostoru". Prema tome je usmjerena i korjenita politička i vojna preobrazba koja se proteklih godina zasnivala na partnerskom odnosu s Rusijom.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je jasan: „Putinov rat je stvorio najveću sigurnosnu krizu od doba Drugog svjetskog rata." To onda vodi i do temeljne promjene pozicije NATO-a u odvraćanju i obrani: „Osnažit ćemo naše borbene jedinice na istočnom krilu, povećat ćemo broj vojnika u jedinici za brze intervencije na 300.000, postavit ćemo više opreme na položaje i više zapovjednih točaka."

Provedba svih tih planova još mora biti razrađena u detaljima. Sedam puta veće snaga NATO-a spremnih za djelovanje - osobito u obrani istočnog krila - znači i dramatično povećanje izdataka za obranu zemalja članica. Američki predsjednik je tu najavio kako će i oni pokazati veću prisutnost u Europi: osim dodatna dva razarača američkoj floti u Španjolskoj bi u Poljskoj trebalo biti otvoreno stalno vojno zapovjedništvo američkih snaga, a u Rumunjskoj će biti stacionirana jedinica snage 5000 vojnika. Povećat će se i prisustvo američkih snaga u Baltičkom moru, u Veliku Britaniju će biti poslani dodatni borbeni zrakoplovi F35, a povećat će se i protuzračna obrana Njemačke i Italije.

NATO je potrebniji nego ikad

Sve su to redom mjere koje NATO nije želio provesti iz obzira prema Rusiji u doba suradnje, ali Putinova invazija Ukrajine je sve promijenila: „To je dokaz kako je NATO potrebniji nego što je ikad bio", izjavio je američki predsjednik Biden. To je  potpuno suprotno od onoga što se moglo čuti od njegovog prethodnika, Donalda Trumpa koji je na samitu NATO 2018. u Bruxellesu još prijetio kako će napustiti ovaj vojni savez. 

On je tu kritiku opravdavao činjenicom kako mnoge članice NATO ne žele izdvajati za obranu 2% svog BDP-a kako je i predviđeno dokumentima za članstvo. No danas su 2 posto najmanje što su članice spremne odvojiti za obranu. I njemački kancelar Olaf Scholz je obećao držati se ciljeva i nedovoljno financirani Bundeswehr učiniti operativnim.

NATO je odlučan podržati Ukrajinu „sve dok traje", obećao je Jens Stoltenberg. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sudionicima sastanka obratio video-porukom u kojoj moli za više pomoći i oružja. Stoltenberg je najavio kako će biti poslana dodatna oprema i oružje neposredno iz Njemačke, Nizozemske i Norveške.

Trajna suradnja NATO-a i Ukrajine

Iz krugova NATO-a se čulo kako raspoloženje u Madridu pokazuje kako su članice doista spremne dugoročno produžiti suradnju s Ukrajinom. Žele joj pružiti podršku u njenoj borbi i nitko u to ne treba sumnjati, niti vlada ili građani Ukrajine, niti drugi partneri.

Izraz te podrške bi trebao biti i novi paket pomoći Ukrajini o kojem su odlučile članice NATO-a, neovisno pošiljkama pojedinih članica. To onda obuhvaća isporuku goriva, zaštitne opreme, medicinskog materijala i pribora za prvu pomoć i mnogo toga drugog. Povrh toga, Ukrajini se želi pomoći postepeno zamijeniti njenu staru rusku vojnu opremu suvremenim naoružanjem razine NATO-a. I konačno, NATO želi naučiti od iskustva Ukrajine u borbi s ruskim jedinicama kako bi i zapadna vojna industrija bila reformirana.

Predsjednik minhenske konferencije o sigurnosti Christoph Heusgen smatra kako je novi strateški koncept NATO „nužna prilagodba realnosti". „Rusija je sad naš neprijatelj, država  koja krši međunarodno pravo i čini ratne zločine - i NATO mora  odgovoriti na to", izjavio je Heusgen za DW. Kad je riječ o slanju oružja on ne želi razmatrati greške iz prošlosti, nego reagirati na sadašnjost: Ukrajina je defenzivi. „Moramo učiniti više. Trebamo im dati suvremene tenkove koji su već spremni u tvornicama i trebamo im ih poslati".

„Zapad je spreman i na žrtve"

No najveće kušnje za slogu NATO-a u koju se toliko zaklinjalo u Madridu tek predstoje: „Putin je diktator i mi mu se moramo suprotstaviti. On misli kako mi to nismo u stanju, kako su naša dekadentna i kako nisu spremna platiti cijenu za slobodu Ukrajine", smatra Heusgen. Ali Zapad mora shvatiti kako se tu radi i o njegovoj vlastitoj slobodi i smatra kako političko čelništvo to mora objasniti svojim građanima, čak i ako neće više biti plina. Ali on je osobno optimističan i vjeruje kako su građani spremni za takvu žrtvu.

Na rubu sastanka u Madridu su i braća Kličko iz Kijeva obrazložili poziciju njihove domovine i na konferenciji za novinare upozorili: „Ne zavaravajte se, za Putina ćete vi biti sljedeći na redu".

Smatra li Christoph Heusgen kako ima razloga za strah u članicama NATO-a? Putin je prekršio svaki sporazum i svaki međunarodni dogovor, upozorava: „Mi moramo shvatiti kako Putin nema skrupula. Zato trebamo biti zabrinuti. Ali vidimo promjene u obrani i u energetici i moramo nastaviti taj pokret i pokazati kako imamo potrebnu otpornost."