NATO i nova Željezna zavjesa

„Živimo u opasnom svijetu", rekao je glavni tajnik NATO-a nakon dvodnevnog samita u Madridu o aktualnoj sigurnosnoj situaciji. Odluku o masovnom povećanju NATO-trupa spremnih za akciju do sljedećeg ljeta Jens Stoltenberg vidi kao pravi odgovor.

Postoji spremnost da se zaštite sve države članice, uključujući i Finsku i Švedsku za vrijeme procesa priključenja. Obje zemlje bi početkom sljedećeg tjedna, nakon višedesetljetne neutralnosti, trebale biti službeno pozvane da se priključe NATO-u.

A svim članicama na istočnoj granici Saveza, koje su zabrinute, poput baltičkih zemalja, predsjednik SAD-a Joe Biden još jednom je ponovio obećanje: „Branit ćemo svaki pedalj NATO-ovog teritorija."

Povratak doktrini Hladnog rata

„Zbog svoje agresivne politike Rusija ponovo predstavlja prijetnju Europi i NATO-u", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz. Napad Rusije uništio je međunarodni mirovni poredak i promijenio svjetsku političku situaciju. Iz toga NATO izvodi zaključke i nakon više od jednog desetljeća u svom strateškom konceptu ponovo ocjenjuje da je Rusija najozbiljnija prijetnja zajedničkoj budućnosti.

Po riječima njemačkoga kancelara, istočno krilo NATO-a se zato odmah mora osigurati i Njemačka će u tome pomoći stacioniranjem 3.000 vojnika u Litvi. Scholz najavljuje pripremu divizije od 15.000 vojnika, s oko 60 zrakoplova i 20 brodova, koji će biti trajno na raspolaganju za operacije NATO-a. On želi uspostaviti i regionalno pomorsku zapovjedništvo u Rostocku, kako bi pomogao u osiguravanju Baltičkog mora, a Bundeswehr je već pojačao nadzor zračnog prostora na istočnim granicama NATO-a.

Scholz očito pokušava odagnati svaku sumnju u ozbiljnost svog zaokreta u obrambenoj politici. Vojne snage bi trebalo što prije staviti na raspolaganje i opremiti ih potrebnom opremom, oružjem i streljivom: „Sve bi trebalo biti bolje", kako bi raspoložive snage mogle odmah biti mobilizirane, kaže Scholz.

Kritiku Vladimira Putina da NATO u Madridu pokazuje „imperijalističke ambicije", njemački kancelar ocjenjuje kao „prilično smiješnu". Sam Putin je „imperijalizam učinio ciljem svoje politike", tvrdeći da susjedne zemlje pripadaju Rusiji.

Na pitanje kada bi rat mogao završiti, Scholz, kao i ostali zapadni čelnici, nema jasan odgovor: „Nitko ne može zaviriti u njegovu glavu" (Putinovu, op. ur.) i ne poznaje njegove savjetnike. Ali, kancelar želi uvjeriti Putina da „to tako ne ide s Ukrajinom i da treba prestati". S druge strane, „diktirani mir" ne može donijeti rješenje, a strašna uništenja u istočnoj Ukrajini od strane ruskih snaga znače „da Putin uništava i svoju budućnost".

Podrška i oružje za Ukrajinu „sve dok traje rat"

„Svijet se promijenio, a s njim i NATO", objašnjava američki predsjednik. Na pitanje novinara hoće li saveznici zaista do kraja biti na strani Ukrajine, Biden je odgovorio: „Podržavat ćemo je sve dok traje (rat). Pogledajte kakav je do sada učinak u Rusiji", gospodarstvo je unazađeno petnaest godina, ne mogu više podmirivati dugove, plaćaju visoku cijenu, kaže Biden. „Ostajemo na strani Ukrajine."

Biden je najavio i nastavak opsežnih isporuka američkog oružja Ukrajini. U idućih nekoliko dana poslat će protuzračne sustave, topništvo, streljivo za isporučene raketne bacače HIMARS i drugu opremu u vrijednosti od 800 milijuna dolara.

SAD je i dalje najveći dobavljač, ali su i Njemačka, Nizozemska, Norveška, Velika Britanija, pa čak i Francuska također najavile isporuke Ukrajini. Predsjednik Emmanuel Macron je rekao da je 12 samohodnih haubica Caesar već stiglo u Ukrajinu, a da slijedi još šest. Domaćin samita Španjolska razmatra do sada kontroverznu isporuku tenkova Leopard.

Još za vrijeme Bidenove konferencije za novinare u Madridu na odluke samita NATO-a reagirao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. On primjećuje da nova Željezna zavjesa pada između Zapada i Rusije i savjetuje NATO-u „da bude oprezan i ne priklješti prste". Europa i Washington ne žele shvatiti koji su ruski interesi, istakao je Lavrov.

Prethodno je povodom predstojećeg pristupanja Finske i Švedske NATO-u predsjednik Putin rekao: „Ako Finska i Švedska žele da se pridruže, one to mogu." Međutim, ako bi se tamo stacionirale vojne jedinice i infrastruktura, onda bi se ta područja suočila sa sličnom prijetnjom kakva je odatle usmjerena prema Rusiji.

Erdogan prijeti da će pomrsiti planove

I zbog predstojećeg pristupanja Finske i Švedske NATO-u mnogi sudionici su samit u Madridu nazvali „povijesnim sastankom". Već prve večeri uklonjena je prepreka koju je postavio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. On je postigao sporazum s Finskom i Švedskom u vezi s Kurdima koji u tim zemljama žive, a koje on optužuje za terorizam.

Kompromis je postignut, jer je SAD Turskoj obećao pomoć u vidu borbenih zrakoplova F16, koje Erdogan već dugo želi za svoju vojsku. Američka strana, doduše, negira da to ima veze s postignutim dogovorom, ali je očito da se te dvije stvari vremenski poklapaju. Na bilateralnom sastanku s Turčinom u Madridu Amerikanac je obećao isporuku zrakoplova u vrijeme kada je Turska potpisivala sporazum s Finskom i Švedskom.

Međutim, na konferenciji za novinare turskog predsjednika nakon samita, odmah su srušeni snovi o nesmetanom napretku zemalja kandidata. Erdogan zahtijeva da Švedska i Finska prvo ispune obećanja i uvedu zakonske izmjene. On tvrdi i da je Švedska obećala da će izručiti 73 osobe koje je opisao kao „teroriste". Međutim, u sporazumu koji su tri zemlje potpisale to se uopće ne spominje. Jedan vladin dužnosnik najprije je tražio izručenje 33 Kurda Turskoj, a predsjednik Erdogan je u međuvremenu izgleda taj broj povećao.

„Najvažnije je da se obećanja ispoštuju. Pratit ćemo kako se sporazum provodi i ponašat ćemo se u skladu s tim", rekao je Erdogan. Na kraju je i otvoreno zaprijetio: „Švedska i Finska trebaju ispuniti svoje obveze. (...) Ako to ne urade, nema sumnje da ratifikaciju (pristupa) neću poslati u parlament."

Čini se kao da je problem vraćen tamo gdje je počeo. Švedska, međutim, nikada nije obećala da će izručiti Kurde s turskih popisa, niti je vlada u Stockholmu pravno u mogućnosti to učiniti. Ostaje nejasno je li Erdogan u Madridu samo pravio šou za domaću politiku ili zaista želi blokirati priključenje Finske i Švedske. Onda pomaže još samo to da Joe Biden pozove američki Kongres da odobri isporuku borbenih zrakoplova F16 Turskoj. Na kraju krajeva, samo „Veliki brat" u Washingtonu može riješiti spor između NATO-a i Ankare.