« Život
objavljeno prije 9 godina
SUPERMIŠEVI KAO LJUDI

Najluđi eksperimenti na miševima

Od uzgoja ljudskog uha na leđima miša do miševa koji svijetle u mraku, u laboratorijima se odvijaju vrlo kontroverzni eksperimenti

Miš
Miš (Shutterstock)
Više o

laboratorijski miševi

,

miševi

,

svijetleći miševi

,

laboratorijski štakor

,

laboratorij

,

eksperimentiranje u seksu

U laboratoriju se uzgajaju najluđi miševi koji mogu svijetliti u mraku, trčati maraton i imati ljudsko uho na leđima. Pritom svatko za sebe može odlučiti je li ludost miševima ubrizgavati ljudske stanice ili možemo biti ponosni na "lud" napredak laboratorijskih istraživanja.

Znanost desetljećima nade polaže upravo u miševe. Jeftini su, brzo se razmnožavaju, a kao sisavci su "slični" ljudima pa se rezultati istraživanja mogu lakše povezati s funkcijama ljudskog organizma. Znanstvenici gotovo ne poznaju granice kada su laboratorijski miševi u pitanju - ubrizgavaju im viruse i kloniraju, a odnedavno ih pokušavaju opremiti i s ljudskim osobinama kako bi postali što sličniji prosječnom čovjeku.

Cilj takvih istraživanja je prije svega napredak medicine. Od miševa navodno možemo naučiti ulogu pojedinih gena i isprobati djelovanje različitih tvari te otkriti kako bolesti nastaju i kako ih pobijediti. Međutim, kako unatoč mutacijama miševi na kraju krajeva ipak nisu ljudi, u laboratoriju postoji izreka "Mice tell lies" pa su mnoga istraživanja završila bez korisnih rezultata a novci (i životinjski životi) bačeni u vjetar.

Laboratorijski miševi važni su i kao zasebna gospodarska grana. Svako istraživanje tako počinje sa tzv. standardiziranim miševima, a za uzgoj, čuvanje i transport su se specijalizirala brojna poduzeća koja postižu milijunske profite. Vodeći "proizvođač" miševa u SAD-u je "Jackson Laboratory" od kojeg istraživači mogu naručiti bijele, smeđe ili crne miševe, sa ili bez gena Alzheimerove bolesti, miševe koji brzo ili sporo stare, koji boluju od dijabetesa ili astme i tako dalje. Ukratko, ne postoji niti jedna poznata bolest za koju ne postoji barem jedan laboratorijski miš.

Među najneobičnijim eksperimentima na miševima su sljedeći:

Lebdeći miševi
Miševi mogu lebdjeti u zraku Nasinom tehnologijom. Uz pomoć supravodljivog magneta miševi su sate proveli u zraku svog kaveza, a prema navodima znanstvenika su se u najkraćem vremenu priviknuli na lebdenje.

XXXL miševi
Znanstvenici s Oregon Health & Science Universityja su uzgojili miševe koji ne mogu proizvesti hormon leptin kako bi istražili uzroke pretilosti. Leptin nam daje osjećaj sitosti, a miševi koji ga nisu imali postali su dvostruko teži i veći nego što je to uobičajeno.

Ćelavi miševi
Na japanskoj Nacionalnoj akademiji znanosti u Mishimi je otkriven gen koji kod miševa dovodi do prerane ćelavosti. Prvi miševi su dlake na glavi izgubili već nakon 20 dana. Znanstvenici se nadaju da će im miševi pomoći u pronalaženju lijeka protiv ćelavosti.

Miševi maratonci
Genetičari oko Ronalda Evansa sa Stalk instituta u San Diegu su uzgojili miševe koji mogu trčati dva kilometra bez pojavljivanja znakova umora. Mišići im se nisu umarali jer su bili umjetno izgrađeni "sporijim" mišićnim vlaknima.

Svijetleći miševi
Miševi mogu i svijetliti zahvaljujući genima zbog kojih su meduze fluorescentne. Svijetleći miševi bi, između ostalog, trebali dati odgovore na pitanja o nastanku raka.

>>"Svijetleći" miševi otkrivaju djelovanje moždanog udara

Miševi superheroji
Tokijski znanstvenici su prije tri godine stvorili miševe koji se nisu bojali mačke. Genetskim modifikacijama su im promijenili njuh pa mačke miševima više nisu tjerale strah u kosti.

Miš bez oca
Kaguaya je ime prvog miša koji je uzgojen bez oca. Izlegao se iz laboratorijski spojenih jajnih stanica koje su nosile nasljeđe ženki. Znanstvenici oko Japanca Tomohira Konoa tvrde da su postigli djevičansko začeće.

Miš s ljudskim uhom
Vjerojatno najkontroverzniji pokus je uzgoj ljudskog uha na leđima miša. Više o tzv. Vacanti mišu saznajte u priloženom videu:

03.01.2011. 16:32:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh