Možemo li ostati bez krumpira?

Krumpir, taj lako uzgojeni gomolj koji je gotovo glavna prehrana Europljana (iako je došao iz Južne Amerike) mogao bi postati glavi problem klimatskih promjena - naime, mogli bi ga imati bitno manje.

No, da krenemo na početak kad je prvi poznati recept za 'krumpir-salatu' zapisan je prije četiristo godina u knjizi austrijskog opata Kaspara Plautza.  

Radilo se o kombiniranju krumpira s uljem, octom, paprom i solju - klasičnom receptu koji se od 17. stoljeća malo promijenio.

No ovoj biljci, koju su u Europu iz Južne Amerika donijeli španjolski osvajači u drugome dijelu 16. stoljeća, popularnost je isprva sporo rasla.

>> Krumpiri - ultimativna superhrana >>

Stoljeće poslije već je postala namirnica koja je Starom Kontinentu pomogla da iskorijeni glad.

Danas je krumpir, zajedno s pšenicom, rižom i kukuruzom, među najvažnijim kulturama.

Ali danas mu prijete klimatske promjene. "Toj biljci osobito smetaju visoke temperature noću", kaže biolog Markus Tiege s bečkog sveučilišta.

Drugi je problem zasićenje tla vodom nakon poplava, što krumpir teško podnosi i zbog čega brzo ugiba.

Tiege je koordinator projekta koji zadnjih nekoliko godina financira EU da bi se otkrila posebno otporna vrsta ovog gomoljastog povrća. U prošlosti su krumpiri uzgajani za prinos, a ne zato da bi bili otporni na utjecaje iz okoliša, kazao je Tiege.

>> Pečeni krumpiri su odlična i zdrava hrana >>

Njegov tim pokušava otkriti zašto se neke vrste te biljke sa stresom nose bolje od drugih. Istražuju različite vrste i u staklenicima i u poljima te ih analiziraju u laboratoriju. No Tiege kaže da je to genetski složen i spor posao.

Danas postoji puno raznih vrsta i sorti krumpira, u Europi ih je oko tisuću, ali ih se samo mali dio nudi na tržištu. Potražnja i danas uvelike ovisi o preferencijama potrošača.

I dok u Austriji i susjednoj Bavarskoj krumpiri za salatu moraju biti 'čvrsti i žute boje ispod kore', u Mađarskoj i Rusiji, primjerice vole mesnate i crvenkaste.

U vremenu benediktinskog opata Plautza vjerojatno je bilo teško zamislivo da će krumpir postati kulinarsko uporište.

Tada još egzotičnu biljku uglavnom su sadili u vrtovima samostana, no već u ono doba se naziralo da mu predstoji blistava budućnost.

>> Povrće i voće koje mijenja kruh >>

Još godine 1621. Plautz je zapisao da se suhonjave ili sušičave može ojačati kuhanjem krumpirove kaše s piletinom ili ovčetinom.