Kritike Marakeškog sporazuma i u Njemačkoj

Planirani Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, poznat i kao Marakeški sporazum, najprije je kritizirala desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Ona je predbacila saveznoj vladi da pristupom sporazumu prihvaća i "ubrzavanje i povećanje migracija".

Na to je prošli tjedan reagiralo njemačko Ministarstvo vanjskih poslova govoreći o "pogrešnim informacijama" desnih populista. Glasnogovornik Ministarstva je naglasio da ovaj sporazum nije međunarodno-pravni ugovor nego da samo formulira ciljeve, dok kriteriji i obim doseljavanja i dalje ostaju "suverene odluke država".

No prošlog vikenda za pomnije preispitivanje sporazuma izjasnio se i Jens Spahn, savezni ministar zdravstva iz redova vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji je jedan od kandidata za nasljednika Angele Merkel na čelu te stranke. On je u listu "Welt am Sonntag" zatražio pomno preispitivanje tog dokumenta i naglasio: "Važno je da Njemačka zadrži svoju suverenost u usmjeravanju i ograničavanju migracija."

I CDU-ov stručnjak za unutarnju politiku Marian Wendt je u današnjem izdanju "Die Welta" izjavio da je, istina, međunarodni dogovor o postupanju s globalnom migracijom u interesu Njemačke, ali da će se on ipak zajedno s još nekim stranačkim kolegama na klubu zastupnika izjasniti protiv potpisivanja Globalnog kompakta. Kako je rekao, taj dokument ostavlja previše otvorenih pitanja, pa čak i ako nije pravno obvezujući. On također smatra da se u sporazumu nedovoljno razlikuju izbjeglice od ekonomskih migranata.

Njemačka vlada podržava sporazum

Unatoč kritikama, njemačka vlada i dalje podržava Marakeški sporazum. Kancelarka Angela Merkel je prošli petak ponovo naglasila da je on doprinos suzbijanju ilegalnog doseljavanja. I središnjica CDU-a je kritizirala "pogrešne vijesti" o sporazumu.

CDU-ov političar Philipp Amthor ističe: "To je jednostavno lažna tvrdnja da će UN-ov sporazum o migracijama ekonomskim izbjeglicama otvoriti vrata prema Europi. U sporazumu se ne radi o tome da se legalizira ilegalna migracija, nego da se uredi regularna migracija, da se ona usmjerava i da se suzbije neregularna migracija." Sporazum je podržao i SPD, koalicijski partner CDU-a. 

Još u srpnju ove godine sporazum je podržalo svih 193 članica UN-a, osim SAD-a, no posljednjih tjedana su Australija, Mađarska i Austrija najavile da će uskratiti potpis, a o odustajanju razmišljaju i Češka, Poljska i Danska. Sporazum bi trebao biti službeno prihvaćen na konferenciji u Marakešu 10. i 11. prosinca.

Što piše u sporazumu?

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama je nastao na inicijativu Ujedinjenih naroda. Sastoji se od niza smjernica i mjera čija provedba nije pravno obvezujuća. Riječ je o boljoj međunarodnoj suradnji na području migracijske politike, kao i o standardima u ophođenju prema izbjeglicama. Na 34 stranice se navode 23 cilja, a naglasak je na zaštiti ljudskih prava. Također je istaknuto da države potpisnice trebaju raditi na uklanjanju uzroka migracija, među kojima se spominju klimatske promjene i oružani sukobi, dakle faktori na koje čovjek može utjecati. Osim toga, trebali bi se stvoriti bolji uvjeti života u zemljama odakle se ljudi najviše iseljavaju.

Države potpisnice se trebaju boriti protiv trgovine ljudima, iskorištavanja jeftine radne snage i diskriminacije. Zagovaratelji ističu da se u Europi nakon ovog sporazuma ništa neće promijeniti, već da je on prije svega usmjeren na adresu afričkih i azijskih zemalja, budući da one ionako zbrinjavaju većinu migranata.

Inače, ovaj sporazum se ne odnosi na izbjeglice nego samo na migrante. Do kraja godine trebao bi biti razrađen i UN-ov sporazum o izbjeglicama, koji također neće biti pravno obvezujući.