« Život
objavljeno prije 1 godinu i 7 mjeseci
PREPORUKE

Kako uspješno štediti energiju?

Preporuke za štednju energije kućanstvima, javnom sektoru i poduzetnicima, u cilju što učinkovitije potrošnje energije kako bi Hrvatska odgovorila na predstojeće energetske izazove

Kako uštedjeti?
Kako uštedjeti? (Arhiva)
Više o

energija

,

štednja energije

Došlo je vrijeme da razmislimo dobro kako i koliko trošimo energije jer, po svemu sudeći, ova će nam zima biti prilično problematična - rat u Ukrajini ima posljedice o kojima nismo nikad mislili da bi imale.... niti da bi udarile na naše džepove.

Smjernice su napravili stručnjaci iz Energetskog instituta Hrvoje požar i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a temelje se na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina, kojima se predviđa smanjenje potrošnje tog energenta za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine u uvjetima neizvjesne sigurnosti opskrbe plinom iz Rusije ove zime.

Vezano uz savjete za učinkovitu potrošnju energije za grijanje kućanstava, stručnjaci koji su izradili smjernice ističu da je toplinska ugodnost stvar navike i osobne percepcije, no da je optimalna temperatura u stambenom prostoru 21 °C.

"Održavanje viših temperatura zraka u prostorijama za vrijeme sezone grijanja te spuštanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najčešćih grešaka kojima se rasipa energija", navodi se u dokumentu.

Preporuka stručnjaka za održavanje temperatura u pojedinim prostorijama gdje se ona može regulirati kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija su - da u hodniku temperatura bude od 14 do18 °C, u spavaćoj sobi 18 °C, kuhinji 18 do 21 °C, radnoj sobi 18-21 °C, dnevnom boravku  20 do 23 °C, kupaonici  23 do 25 °C. Nadalje, preko dana, kada nikoga nema kod kuće, temperatura bi trebala biti 16 stupnjeva.

Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak i do 20 posto, što ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije. Ušteda se ostvaruje tako da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji propuštajući više ili manje tople vode u radijator, stoji u netom objavljenom materijalu. Isto tako, ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od 7 do 15 posto.

Kada se radi o hlađenju prostorija, energetski stručnjaci uz ostalo predlažu da se za vrijeme provjetravanja prostorije ugasi klima-uređaj, ali i da se ne hlade prostorije u kojima se ne boravi. Nadalje, preporuka je da se prilikom rada klima-uređaja eliminiraju bespotrebni toplinski izvori u prostoru, poput rasvjete, pećnice i ostalih kućanskih uređaja.

Preporuka je, inače, da se prostorije hlade na 25 stupnjeva.

Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu predlažu uz ostalo korištenje  LED žarulja koje smanjuju potrošnju energije i do 90 posto u odnosu na klasična rješenja.

Nadalje, ako u sobi ne borave osobe svjetlo treba isključiti, dok se u hodnicima i stubištima kojima prolazi manji broj osoba potrošnja električne energije može  smanjiti do 50 posto ugradnjom detektora pokreta. Dodatna mogućnost je korištenje automatskog osvjetljavanja stubišta.

Vezano uz savjete za učinkovitu potrošnju energije za kućanske uređaje, predlaže se perilicu rublja ili posuđa treba koristiti u razdoblju niže tarife, te da građani  kod perilica posuđa budu energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom.

Hladnjake i ledenice treba pozicionirati na što hladnijem mjestu u kući, a nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera, a sugerira se i izbjegavanje  izloženosti tih uređaja sunčevom zračenju.

Isto tako, treba Isključiti elektroničke zaslone računala kada se ne koriste, jer oni obično troše oko 50 posto energije potrebne za rad računala. To se, navodi se, može postići i postavkama na samom računalu.

Temperatura električnog bojlera trebala bi biti postavljena na 55 do 60 °C, a ako se iz prostorije boravi više od 24 sata potrebno ga je isključiti.

U dijelu koji se bavi uštedama u prometu, stručnjaci, na uštrb vožnje autom, sugeriraju veće korištenje koristite javnog prijevoza, hodanje i vožnju bicikla, pogotovo za kraće relacije.

Inače, stoji u smjernicama, najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošne tople vode. Na te potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.

Pritom, oko 24 posto kućanstava u Hrvatskoj za toplinske svrhe koristi prirodni plin, dok toplinu iz centraliziranih toplinskih ustava (tzv. toplana), u kojima se dominantno kao energent koristi prirodni plin, dobiva oko šest posto kućanstava. Drugim riječima, 30 posto hrvatskih kućanstava izravno je ovisno o opskrbi prirodnim plinom.

Ako se pogleda ukupna neposredna potrošnja (potrošnja krajnjih korisnika) prirodnog plina u Hrvatskoj, 52 posto otpada na kućanstva, a 22 posto na usluge, što znači da se 74 posto ili gotovo tri četvrtine prirodnog plina troši u zgradama. Udio energetske uporabe plina u industriji je 22 posto, a preostalih oko četiri posto u poljoprivredi.

29.07.2022. 09:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh