Kadrovski poker u Bruxellesu

Na večeri predsjednika država i vlada u Bruxellesu i zgradi Vijeća EU-a, Ursula von der Leyen neće biti prisutna ali će se njezino ima često spominjati. Nešto više od tjedan dana nakon izbora za Europski parlament, čelnici Europske unije raspravljaju o popunjavanju funkcija na čelu Europske komisije i Vijeća EU-a.

„Priznati izborni uspjeh pučana"

Kao prvo bi trebalo riješiti pitanje čelništva Europske komisije. Ursula von der Leyen je na ovoj poziciji već pet godina. Po njezinoj, ali i po želji Europske pučke stranke (EPP), koja je iz izbora izišla kao najjača snaga u EU parlamentu, ona bi na tom položaju trebala ostati i daljnjih pet godina. Predsjednik zastupničkog kluba EPP-a Manfred Weber (Kršćansko-socijalna unija CSU) je već apelirao na čelnike EU-a da „priznaju izborni uspjeh EPP-a" i potvrde Von der Leyen na mjestu predsjednice komisije.

Za to nije potrebna jednoglasna odluka čelnika EU-a nego tzv. kvalificirana većina. To znači da najmanje 55 posto država članica glasa „ZA" što konkretno znači 15 od 27 članica. To znači da EPP i Von der Leyen trebaju podršku najmanje tri države u kojima ova politička opcija nije na vlasti. U njih spadaju i najveće članice Njemačka i Francuska gdje trenutno na vlasti nisu političari stranka iz obitelji EPS-a. 

Scholz i Macron za brzi dogovor

Njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) je do sada dobro surađivao s Von der Leyen (članicom u Njemačkoj trenutno oporbene Kršćansko-demokratske unije CDU) i već je u nekoliko navrata istaknuo želju da se kadrovska pitanja čelništva EU-a nakon izbora „riješe što brže", još do kraja mjeseca. On je navodno o tom pitanju već razgovarao proteklih dana na samitima G7 u Italiji i Ukrajinskoj konferenciji u Švicarskoj.

I iz Elizejske palače dolaze slični signali. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je do prije izbora doduše spominjao i bivšeg direktora Europske središnje banke Maria Draghija kao mogućeg kandidata za funkciju predsjednika Europske komisije ali je nakon neuspjeha na EU izborima i raspisivanja parlamentarnih izbora u Francuskoj, koncentriran na probleme na domaćem terenu. Osim toga je upravo on bio taj koji je prije pet godina Von der Leyen predložio za predsjednicu komisije. Od 27 država članica jedan glas protiv Von der Leyen je siguran: onaj Viktora Orbana.

Meloni kao kamen spoticanja

Talijanska premijerka Giorgia Meloni ostavlja za sada otvorenim hoće li njezina desničarska Fratelli d' Italia podržati dosadašnju predsjednicu komisije. Von der Leyen i Meloni gaje dobre odnose, što je posebice bilo vidljivo prilikom akcija koje bi trebale pridonijeti smanjenju ilegalne migracije u Europu. Meloni se nije izjasnila po tom pitanju nego je samo neodređeno rekla kako Italija očekuje „snažnu zastupljenost" u Europskoj komisiji.

No tu se nazire svađa između pučana u Europskom parlamentu i ostalih frakcija koje su najavile podršku Von der Leyen poput socijalista, zelenih i liberala. EPP-u je za potvrdu Von der Leyen u parlamentu potreban 361 glas. S frakcijama koje su obećale podršku EPP doduše ima 406 glasova ali se računa s mnogo zastupnika koji bi mogli otkazati poslušnost. Zato Weber i Von der Leyen igraju na sigurno i računaju na podršku Meloni i njezinih desničara. Međutim u slučaju podrške s krajnje desnice njemački socijaldemokrati su najavili otkazivanje suradnje s EPP-om.

Socijalist na čelo Vijeća EU-a

Socijalisti sa svoje strane očekuju drugu veliku poziciju na čelu Europske unije. Umjesto dosadašnjeg Charlesa Michela iz Belgije na čelo Vijeća EU-a bi trebao doći socijalist i bivši portugalski premijer Antonio Costa. S obzirom na to da i nove članice na istoku EU-a polažu pravo na neku od važnih funkcija, računa se s tim da će pozicija povjerenice za sigurnosnu i vanjsku politiku pripasti estonskoj premijerki Kaji Kallas iz liberalnog tabora.

U pričama oko popunjavanja važnih pozicija ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića se više ni ne spominje. Nakon izbornih uspjeha u Hrvatskoj Plenković očito još jedno izborno razdoblje želi ostati u Hrvatskoj.