Kad se riješi problem starih štediša, Ljubljanska banka može u Hrvatsku

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski izjavio je danas, nakon razgovora s premijerkom Jadrankom Kosor, kako ne zna kakvo će biti rješenje stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci, ali kako je očito da postoji interes obje strane da se nađe rješenje.

>> Slovenci ne daju staru štednju

"Očito je da postoji interes kako s hrvatske tako i sa slovenske strane da se nađe odgovarajuće rješenje. A kada se to rješenje nađe tada će i HNB dati dozvolu za Novu Ljubljansku banku (NLB) u Hrvatskoj. Ne prije", kazao je Rohatinski novinarima nakon jednosatnog sastanka s premijerkom u Banskim dvorima.

Guverner je i nakon sastanka ponovio kako NLB u Hrvatsku može ući tek kada se riješi pitanje stare devizne štednje, odnosno kada se se hrvatskim građanima, koji su imali štednju u Ljubljanskoj banci, vrati dug.

"NLB-u otvara vrata za rad u Hrvatskoj samo rješenje problema stare devizne štednje", kazao je Rohatinski.

Napominje kako ne zna kakvo će biti rješenje problema stare devizne štednje te da će o tome u subotu u Bohinju razgovarati hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor. Na upit da li je moguće bilateralno rješenje, Rohatinski je podsjetio da je slovenski prijedlog bio da se pokuša naći rješenje u okviru ugovora o sukcesiji koji je predvidio da se pitanje stare štednje pokuša riješiti uz posredovanje Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. "Ti pregovori jednom nisu uspjeli. Moguće je pokušati još jednom", kazao je. Ako to ne bi bilo moguće, Rohatinski misli da je hrvatska strana spremna i na određeno bilateralno rješenje. Naravno štiteći uvijek svoje štediše, kazao je.

A što je s kamatama?

Na upit o mogućnosti da se dug za staru deviznu štednju isplati iz državnog proračuna, Rohatinski je rekao kako to nije bio prijedlog već tehnička mogućnost koja bi značila da ni jedan drugi pokušaj nije uspio. Po podacima guvernera Rohatinskog, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je 857 milijuna njemačkih maraka, od čega je 545 milijuna maraka preuzeto u hrvatski javni dug i za to ne postoje potraživanja, dok je 312 milijuna maraka tzv. neprenesena štednja koja je ostala na štednim knjižicama hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci.

>> Problem štediša Ljubanske banke je sukcesijsko pitanje

Koliko bi to iznosilo s kamatama, Rohatinski nije mogao reći. To ovisi o tomu koja se kamatna stopa koristi, da li ona koja je u to vrijeme bila ugovorena ili neka druga, kazao je, napominjući kako je u prosjeku tada bila ugovorena kamata od 10 posto godišnje, a riječ je o 18 godina.

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak, najavljujući svoj subotnji susret u Bohinju s hrvatskom kolegicom Jadrankom Kosor, da bi se na tom susretu mogao postići napredak glede razrješenja problema dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama.

Dug Ljubljanske banke hrvatskim građanima Pahor je nazvao drugim najtežim pitanjem koji opterećuje odnose dviju država, nakon graničnog pitanja. "Ne želim podizati očekivanja, no bio bi uspjeh ako naš susret u Bohinju bude ono što je susret u Trakoščanu bio za rješenje granice", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade, najavljujući novinarima da će se u subotu sastati s hrvatskom predsjednicom vlade.

"Moja je želja da na našem skorašnjem susretu s premijerkom Jadrankom Kosor dođemo do iskoraka i u drugom najtežem pitanju u našim odnosima s Hrvatskom, a to je pitanje Ljubljanske banke", rekao je Pahor. Rekao je da su o rješenju tog pitanja u srijedu razgovarali ministri vanjskih poslova Jandroković i Žbogar, da su u međuvremenu vođeni razgovori izaslanika predsjednika vlada i da se "usklađivanja nastavljaju".

Slovenija opet najavljuje ultimatum

"Trudimo se da nam uspije, no danas još ne mogu dati jamstvo da će uspjeti, do rješenja bi se moglo doći i u zadnjem trenutku", rekao je Pahor. Slovenska vlada višekratno je izrazila stajalište da bi se problem dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među nasljednicima bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi "drugi krug" pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, no bilo je i sugestija da bi se problem mogao tražiti i u bilateralnom dogovoru.

Slovenska vlada očekuje da će Hrvatska ponovno dopustiti rad Ljubljanske banke u Hrvatskoj unatoč problemu sa štedišama, a najavila je da će time uvjetovati i zatvaranje pregovora u poglavlju o slobodnom protoku kapitala Hrvatske i Europske unije. (hina/metro-portal)