Je li humor zaista dobar za zdravlje?

Postoji duboko ukorijenjeno uvjerenje da je humor dobar za zdravlje. Beneficijama humora i smijeha smatra se smanjenje boli, poboljšanje rada imunološkog sustava, zdravije srce i smanjenje krvnog tlaka.

No studije pokazuju rezultate koji se ne poklapaju u potpunosti s tim tvrdnjama, ili barem da u njima postoji malo pretjerivanja. Posljednja istraživanja dokazuju da izloženost humoru i smiješnim situacijama samo privremeno umanjuje bol i pomaže umanjiti simptome bolesti.

Vezu između humora i zdravlja najbolje je proučavati kod osoba koji su od smijeha napravili karijeru: stand up komičara i improvizatora. Ne samo da im je humor profesija, nego su izuzetno nadareni da ga stvaraju. Ako je humor zaista dobar za zdravlje, oni bi trebali pucati od zdravlja.

Znate li da je dokazano i da smijeh ne poboljšava zdravlje? Zapravo, baš suprotno od toga. Komičari, autori humorističnih tekstova te osobe koje se bave zabavljanjem drugih umiru puno mlađi od ljudi kojima humor nije dio posla. U Velikoj Britaniji najuspješniji komičari žive puno kraće od onih prosječnih.

Spomenute studije bile su limitirane time što su uključivale samo muškarce, i to tek nakon njihove smrti. Isto tako, problem s poznatim ličnostima je taj što često žive nezdravo, a komičari koje se promatralo u svrhu navedenih istraživanja umrli su od uzroka nevezanih uz profesiju, poput alkoholizma, posljedica pušenja ili uporaba droge.

Profesor psihologije, Gil Greengross u svom je istraživanju skupio podatke od 511 studenata imrovizacije, 224 žena i 267 muškaraca u New Yorku. Njihovi rezultati uspoređeni su s grupom od 795 ljudi koji nisu komičari, a odgovarali su im po godinama, spolu i razini obrazovanja.

Obje grupe ispitane su o zaraznim bolestima od kojih su patile u posljednje 3 godine (poput problema s disanjem ili kožnim infekcijama) te koliko su simptomi trajali - otpornost na zarazne bolesti dobar je pokazatelj kvalitete imunološkog sustava.
Više slučajeva zaraza prijavili su upravo improvizatori, a njihovi simptomi trajali su duplo dulje od simptoma osoba u kontrolnoj grupi, 40 dana naprama 19.

Nije lako biti zabavan
Osim zaraza, ispitani su spol, dob, razina edukacije, mentalno zdravlje i BMI improvizatora i komičara, a rezultati su ispali loši u svakom mjerenju, što dokazuje da je to zanimanje zapravo vrlo štetno za zdravlje.

Moguće je da komičari žive stresnije zbog velike konkurencije i činjenice da im posao nije siguran. Vrlo malo njih ostvari uspješne karijere, a mnogi su uz taj posao primorani obavljati još jedan. Usto, rad s ljudima povećava opasnost od zaraze. Svi ovi faktori, dakako, nisu povezani sa samim humorom, već životnim stilom kojega nameće bavljenje takvim poslom.

Ali postoji i drugo objašnjenje. Moguće je da su ljudi koji imaju razvijeni smisao za humor puno opušteniji po pitanju zdravlja, pa mu ne pridaju dovoljno pažnje ili važnosti simptomima.

Kako god bilo, ova studija upozorava da, ako odaberete karijeru kojom ćete nasmijavati druge, ne zaboravite na svoje zdravlje, pogotovo ako na sebi zamjećujete bilo kakve problematične simptome. Smijeh vas ne može izliječiti baš uvijek.