Izgubljeni kompas japanskih pionira

Bilance ovih elektronskih koncerna koji su nekad bilježili rekordnu dobit, danas se čitaju kao romani strave i užasa: Panasonic računa s gubitkom od 780 milijardi jena (7,3 milijardi eura), Sharp je najavio kako bi gubitak mogao biti i veći od predviđenog jer mu je promet opao za čitavih 16 posto. Kod Sharpa se zato očekuje kako će koncem travnja objaviti gubitak od oko 390 milijardi jena i već se čuju glasovi kako bi se Sharp čak mogao ugasiti. U Sonyu je to još uvijek nezamislivo, makar je novi šef koncerna, Kazuo Hirai suočen sa golemim gubitkom od 520 milijardi jena.

Što uopće reći o Sonyu?

Iako svi ti japanski koncerni užurbano rade na svojim planovima sanacije, zapravo nitko ne zna kamo uopće krenuti. Sve te japanske tvrtke su postali svjetski koncerni upravo zahvaljujući revolucionarnim rješenjima, vrhunskom kvalitetom i novim proizvodima - ali se čini kako je kod svih negdje krenulo posve pogrešnim putem. Sharp - kao što mu i ime govori, je počeo kao radionica tehničkih olovaka, ali je već prije Drugog svjetskog rata počeo proizvoditi radije, kasnije i televizore. On je proizvođač prvih mikrovalnih pećnica i pionir u računalnoj tehnologiji.

O gotovo revolucionarnom utjecaju Sonya na kućansku elektroniku jedva da treba nešto govoriti: prva kuhala za rižu (ponekad opasna za život) Akia Morita i Masaru Ibuke brzo su zamijenjena prvim tranzistorskim radijima i minijaturizacijom svega što se može smanjiti. Razvojem elektronskih uređaja Sony je želio preuzeti i svu brigu za dokolicu, od filmova i glazbe Sony Entertainment pa do uređaja za njihovu reprodukciju matičnog koncerna

Današnji predsjednik uprave Sonya priznaje kako je to širenje išlo predaleko pa se tako u Sonyu zatekla i kemijska industrija koju sad želi prepustiti japanskoj državnoj banci za razvoj. Već tu bi u Sonyu trebalo nestati 3000 radnih mjesta, ali niti planiranih 10 tisuća otpuštanja, smatraju stručnjaci, neće biti dovoljno. Sony - baš kao i ostali japanski proizvođači, propustio je mnogo trendova u posljednje vrijeme koje je pokušao nadoknaditi paničnom kupnjom (odio fotoaparata Minolte kod digitalne fotografije) ili suradnjom (Ericson kod mobilne telefonije), tako da im treba korjenit zaokret u poslovanju.

Muke oko televizora

Pri tome, sve muči teška dilema da li se odreći kućanskog uređaja koji je dugo vremena bio svojevrsni oltar predaha za ukućane: proizvodnju televizora. Tu vlada oštra borba i žestoka konkurencija iz Južne Koreje i Kine, tako da i Sharp i Panasonic već ozbiljno razmišljaju o prestanku proizvodnje televizora ekrana srednje veličine. Hirai iz Sonya, makar i on uporno bilježi gubitke u tom sektoru, je tu tvrdoglav: "Televizor je središte dnevne sobe, središte obitelji i u središtu Sonya. Mi ćemo nastaviti poslovati u tom sektoru."

Zato će se, racionalizacijom i uštedama, pokušati uvelike smanjiti troškovi (planirano je 30 posto) kako bi Sonyevi televizori postali povoljniji za potrošače. No svi ti proizvođači dobro znaju kako se u dnevnim sobama dešava nova revolucija - velikim dijelom proizvodima Applea, i nitko ne zna, kako će izgledati kućanski aparati budućnosti i što će oni raditi.

To zapravo nije stvar ekonomije i managmenta, nego vizionarstva koje je kod Sonya i stvorilo jedan Walkman. Kada bi bilo riječ tek o poslovodnim statistikama i troškovima za razvoj, Sony bi i danas bio daleko na prvom mjestu u zabavnoj elektronici. Jer dok se u Appleu izdvaja 2,2 posto ukupnog prometa za razvoj i istraživanje novih proizvoda, kod Sonya je to čitavih 5,9 posto! Inženjeri Sonya svake godine predstave upravi više od 100 prijedloga posve novih uređaja, objavio je Hirai, ali praktično niti jedan od njih se ne počne proizvoditi. Za početak će novi predsjednik uprave Sonya prekinuti tradiciju dugih rasprava o svakoj novoj ideji i kao pravi kapetan za kormilom broda u oluji, sam odlučiti, da li će se nešto proizvoditi.