Intergalaktička epopeja Christophera Nolana, i njegovog brata također
"Interstellar" počinje u bliskoj budućnosti na Zemlji koja je iscrpljena zagađenjem na rubu kolapsa, zdravlju ljudi prijete pješćane oluje, američka vlada raspustila je vojsku, tehnološka revolucija već je flopnula
Baš kao što je u pauzama između Batmana snimio dva izvrsna filma, "Prestiž" i "Inception", tako je sada time out između dva filma nove Supermenove franšizice "Čovjek od čelika", u kojoj ima producentsku ulogu, Christopher Nolan iskoristio za vjerojatno najambiciozniji film u karijeri - "Interstellar".
Projekt je naslijedio od Stevena Spielberga koji ga je prema ideji teoretskog fizičara Kipa Thornea (surađivao na SF-u "Kontakt" Roberta Zemeckisa) počeo pripremati sredinom prošlog desetljeća u suradnji s Jonathanom Nolanom kao scenaristom, a zatim ga napustio iz striktno poslovnih reazloga nevezanih za sam film. Kad je započela potraga za novim redateljem Jonathanu je nekako prvo na pamet pao buraz koji je bio prilično zainteresiran za temu putovanja u svemir pa je brzo kliknuo s Thorneom.
"Interstellar" počinje u bliskoj budućnosti na Zemlji koja je iscrpljena zagađenjem na rubu kolapsa, zdravlju ljudi prijete pješćane oluje, američka vlada raspustila je vojsku, tehnološka revolucija već je flopnula, a preostala je tek borba protiv gladi budući da industrijske biljke jedna za drugom odumiru, preostao je još samo kukuruz, no ni on neće dugo. "Nekoć smo gledali u zvijezde i pitali se gdje je naše mjesto među njima, a sada gledamo u zemlju i brinemo hoćemo li završiti u prašini", sumira stanje stvari bivši NASA-in pilot Cooper (Matthew McConaughey) koji nakon raspuštanja agencije i smrti supruge živi farmerskim životom sa svoje dvoje tinejdžerske djece, Tomom (Timothée Chalamet) i Murph (Mackenzie Foy), te njihovim grintavim djedom (John Lithgow).
Iznenađujuće, u farmerskoj kući usred polja kukuruza i pješčanih oluja, njegova kći Murph dane provodi u svojoj impresivnoj knjižnici kakve se ne bi postidio niti kakav engleski lord, a misteriozne muvinge koji se događaju na policama interpretira kao djelo nekog duha. Ipak, na kraju je otac Cooper taj koji uspije dešifrirati poruke s police što ih odvodi do skrivenog sjedišta NASA-e: ispostavlja se, naime, da je agencija ipak u tajnosti nastavila postojati te da istražuje mogućnosti naseljavanja svemira. Projektom rukovodi iskusni fizičar, profesor Brand (Michael Caine), mudri gospodin od kojeg ćemo naučiti da je "čovječanstvo rođeno na Zemlji, ali nije predviđeno i da umre na njoj".
Dakle, treba potražiti nove naseljive svjetove, a sretna je okolnost što se negdje blizu, malo lijevo od Saturna pojavila crvotočina, svojevrsna vremenska rupa koja nam omogućuje da u udaljene galaksije otputujemo u svega par godina umjesto u par milijuna godina. Ili tako nekako, nemojte me loviti za godinu vamo-tamo. Brand Cooperu ponudi da bude pilot letjelice koji će provesti ekipu kroz crvotočinu, posjetiti tri planete koje za sada dosta obećavaju i vratiti se natrag po ostatak čovječanstva. Do tada će mu djeca doduše već poodrasti, moguće da će biti i starija nego on, no zapravo nema mnogo izbora budući da je alternativa sigurna smrt na Zemlji. I tako počinje intergalaktičko putovanje na kojemu će mu glavna suputnica biti doktorica Brand (Anne Hathaway), naravno staroga Branda kći, i isprva pomalo iritantan kompjuter TARS kojemu niti postavke za humor namještene na 90 % ne pomažu da dosegne nenadjebive R2D2-a i C3PO-a.
Ako još niste shvatili, Christopher Nolan namjerio se snimiti film koji će veličinom, ambicijom i utjecajem pokušati dosegnuti "2001: Odiseju u svemiru", ali nije pri tome imun niti na utjecaj redatelja lakših nota Lucasa i Spielberga, primjerice "Ratova zvijezda" ili "Bliskih susreta treće vrste" pa je kreirao prilično originalan, nerijetko impresivan svemirski ep kakav već dugo nismo imali prilike vidjeti. Pokušavajući održati reputaciju redatelja megauspješnih ali istovremeno i pametnih filmova, ovdje je Nolan dogurao do statusa najvećeg blockbuster filozofa našeg doba te snimio film pretenciozan do bola, što mu je podjednako velika vrlina i mana. Naime, rijetki su danas redatelji koji imaju dovoljno slobode i hrabrosti riskirati s projektima koji izlaze izvan blockbusterskih orbita, a "Interstellar" zahvaća ne samo velike SF teme, kao što je zakrivljenost vremena i putovanje kroz njega, već pokušava proniknuti u samu bit čovjekova postojanja, danas na Zemlji a sutra tko zna gdje.
Cijeli tekst o filmu "Interstellar" možete pročitati na portalu Nemilosrdni gadovi.
Novi komentar