Hoće li hamburger uništiti svijet?

Utjecaj na okoliš koji ima proizvodnja i konzumiranje mesa puno je veći nego što se dosad mislilo.

U to nas uvjeravaju znanstvenici Robert Goodland i Jeff Anhang, autori studije Livestock and Climate Change objavljene u respektabilnom časopisu World Watch gdje piše da je više od polovine štetnih stakleničkih plinova koji nastaju ljudskim djelovanjem dolazi iz stočne i mesne industrije.

Sektor proizvodnje mesa, na primjer, stvara oko 18 posto "kravljeg plina" od ukupne količine plinova koje stvara čovjek svojim djelovanjem. Čisto radi usporedbe, prometni sektor ima udjel od "samo" 13 posto.

Prema posljednjim istraživanjima, znanstvenici su zaključili da stoka i proizvodnja stočnih prerađevina u atmosferu ispuštaju oko 32,6 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje, to je oko 51 posto ukupne svjetske godišnje količine ispuštenih stakleničkih plinova.

Dakle, meso u našoj prehrani odgovorno je za stakleničke plinove u našoj atmosferi.

I to više nego automobili i ostale industrije.

Na koji način? Jednostavno, za proizvodnju 225 grama krumpira ispusti se količina CO2 koja je jednaka onoj koju ispusti automobil nakon što prijeđe 300 metara.

Za istu gramažu u proizvodnji šparoga potroši se onoliko koliko kad automobil prijeđe 440 metara.

A meso? Dakle, 225 grama piletine-1,17 kilometara, ista gramaža svinjetine-4,1 kilometara, a govedine-15,8 kilometara.

Znanstvenici stoga zaključuju da je potrebno smanjiti proizvodnju mesa te prijeći na proizvode bazirane na soji i povrću.

Takav pristup bi smanjio emisiju stakleničkih plinova više nego bilo koji drugi pokušaji i metode, smatraju znanstvenici.

Ne radi se o nametanju prehrane niti o etičkim normama već se radi samo o očuvanju planeta za sve buduće generacije, zaključuju Goodland i Anhang.