« Svijet
objavljeno prije 12 godina i 10 mjeseci
BEOGRADSKI TISAK

Goran Hadžić se skrivao i po Rusiji i Bjelorusiji

List ''Danas'', pozivajući se na neimenovani izvor, doznaje kako je Hadžić imao lažni identitet koji mu je dopuštao slobodno kretanje

Goran Hadžić
Goran Hadžić (YouTube)
Više o

Haaški sud

,

Goran Hadžić

,

ratni zločinac

Uhićeni haaški optuženik Goran Hadžić tijekom sedmogodišnjeg skrivanja boravio je u Rusiji i Bjelorusiji, piše u četvrtak beogradski tisak, dan nakon njegovog uhićenja, donoseći na naslovnim stranicama vijesti o njegovu uhićenju, a detalje prenosi Hina.

Hadžić je, kako pak prenosi dnevnik ''Blic'' pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s istragom, za vrijeme skrivanja dva puta odlazio u Rusiju i to na nekoliko godina, gdje je i radio, a novac i potporu za skrivanje dobivao je i od ljudi kojima je tijekom sukoba devedesetih omogućio trgovanje na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

''Ti ratni profiteri su tada postali ljudi od utjecaja i sada su mu to vraćali'', kaže izvor ''Blica''.

Hadžiću su, navodi list, na početku skrivanja, prema podacima iz istrage, puno pomogli ljudi bliski nekadašnjim šefovima srbijanske službe Državne bezbednosti (DB) Jovici Stanišiću i njegovom zamjeniku Franku Simatoviću.

''Hadžić je odlučio skrivati se djelomice i zbog činjenice da bi se u Haaškom sudu branio da je imao samo formalnu vlast kao predsjednik srpske krajine na teritorijama istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, i time bi znatno otežao obranu Stanišića i Simatovića pred Tribunalom. Ljudi bliski ovoj dvojici nekadašnjih šefova DB su mu zato pomagali u bijegu. Njegovo skrivanje je bilo vrlo profesionalno organizirano. Primjerice, znatno bolje nego što je bilo skrivanje Ratka Mladića'', dodaje izvor ''Blica''.

''Politika'' donosi kako je utvrđeno da se od 2003. godine do danas Hadžić krio u Rusiji i Bjelorusiji i da je prije nekoliko dana došao po novac u Srbiju gdje je uhićen poslije učinkovite akcije srbijanske obavještajne službe BIA-e koja je, prema spoznajama tog lista, do Hadžića došla prateći njegove financijere.

Neimenovani sugovornici ''Politike'' objašnjavaju i kako je došlo do nestanka Hadžića 13. srpnja 2004. godine, praktično pred očima haaških istražitelja, nekoliko sati nakon što je tadašnja glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte donijela zapečaćenu optužnicu protiv njega u Beograd.

Utvrđeno je, navodi list, da je tadašnji tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova javio ''svom prijatelju Hadžiću'' da je Del Ponte optužnicu protiv njega ostavila u ovom ministarstvu.

List ''Danas'', pozivajući se na neimenovani izvor, doznaje kako je Hadžić imao lažni identitet koji mu je dopuštao slobodno kretanje, a da se odlučio skrivati jer nije želio otežavati položaj pred sudom haaških optuženika Jovice Stanišića i Franka Simatovića, ''tako da se je mogao u početku oslanjati na logističku potporu ljudi'' koji su bili njima naklonjeni.

21.07.2011. 11:09:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh