Glavne teme tajanstvene skupine Bilderberg 2010.

Članovi tajanstvene skupine Bilderberg neslužbeno se sastaju jednom godišnje kako bi iza zatvorenih vrata raspravljali o našim sudbinama. O tome koliko su moćni najbolje govori popis gostiju kojeg čine istaknuti političari, bankari i biznismeni te utjecajni pripadnici vojske i medija. Na sastanke stižu u blindiranim automobilima, nikada ne izdaju priopćenja za javnost, a prati ih opravdana sumnja da putem raznih organizacija (EU, G8, WTO,...) potajno upravljaju svijetom.

Zanimljivo je da se o skupini, čiji su članovi najutjecajniji ljudi, rijetko može pronaći članak u masovnim medijima. Velika agencija Reuters tako u svojoj arhivi o Bilderberzima nema niti jedan članak, pa čak niti kratku obavijest o održavanju sastanka koji je ove godine bio zakazan u Španjolskoj.

S druge strane, alternativni mediji se u kontekstu "elite" koja upravlja našim životima i stvaranju Novog svjetskog poretka, često bavi upravo skupinom Bilderberg. Među njima se posebno ističe Daniel Estulin, američki pisac i teoretičar zavjera, koji je preko svojih Insidera nabavio dnevni red sastanka Bilderberga. Iako je jako teško reći što se doista događa iza zatvorenih vrata, Estulin tvrdi da su teme koje su "elitu" posebno okupirale 2010. godine sljedeće:

1. Hoće li euro preživjeti?
Bilderberzi strahuju da bi zemlje u problemima (Grčka, Irska, Španjolska i Portugal) mogle uništiti euro i Europsku uniju, odnosno njihove temelje moći u Europi. Zemlje bi se prema najgorem scenariju za "elitu" mogle vratiti svojim nacionalnim valutama i ponovno postale suverene, samostalne države koje je teže kontrolirati.

2. Štednja u Europi
Većina europskih zemalja odlučila se za konzervativne metode (prije svega Njemačka) štednje što bi moglo dovesti do druge recesije i tzv "double dip" efekta. Ako država manje troši i stanovništvo opterećuje dodatnim porezima, smanjuje se kupovna moć koja na životu održava multinacionalke. Iako ne žele opće blagostanje, svjesni su da stanovništvo mora raspolagati određenim iznosima kako bi nastavilo trošiti.

3. Grčka
Kriza u Grčkoj Bilderberzima služi za testiranje fiskalnih i monetarnih instrumenata. Nije im toliko bitno hoće li Grčka u konačnici pasti ili uspjeti, već je puno važnije testiranje scenarija za krize koje predstoje drugim državama.

4. NATO i Afganistan
Pravi razlog prisutnosti NATO-a u Afganistanu je kontrola uzgoja i trgovine drogom, odnosno tržišta koje se procjenjuje na vrtoglavih 700 milijardi eura godišnje. Gotovina se potom "pere" putem Wall Streeta.

5. Iran i Rusija
Bilderberzima je od Irana (koji se namjerno pretvara u problem br. 1 u medijima) puno važnija Rusija, vječni protivnik "elite". Amerikanci grade 13 baza u Afganistanu s ciljem da steknu kontrolu nad cijelim područjem i tako smanje utjecaj Rusije. Ukoliko dođe do napada na Iran, Rusija će gotovo sigurno stati na njegovu stranu.

6. Rat protiv terorizma
Izuzetno su zadovoljni dosad učinjenim. Strah je urodio plodom i ljudi su se dobrovoljno odrekli svojih sloboda. Namješteni teroristički napadi i dalje će se koristiti kao izgovor za širenje kontrole nad stanovništvom.

7. Unutarnja politika SAD-a
Strahuju da bi se Amerikanci mogli probuditi i shvatiti da je njihova zemlja odbacila sva načela na kojima je izgrađena. Amerikanci svakodnevno ginu na ratištima daleko od svoje zemlje, pri čemu se ne bore za slobodu ili sigurnost samih Amerikanaca nego za sasvim druge interese.

Wall Street i bankari pljačkaju stanovništvo, a ništa korisnija za običnog čovjeka nije ni Bijela kuća. Futurolog Gerald Celente predviđa da bi upravo buđenje Amerikanaca moglo pokrenuti veliku revoluciju.

8. Budućnost dolara
Cilj je uništiti dolar i tako slomiti ono malo što je ostalo od američkog gospodarstva kako bi se slomila jedna svjetska sila i oformila svjetska vlada s vlastitim globalnim gospodarstvom. Ciljevi Bilderberga općenito nadilaze interese pojedinih zemalja.

Države služe tek kao sredstvo za ispunjenje vlastitih ciljeva i stvaranje kaosa. Odluke unutar skupine navodno donosi vijeće od 10-tak najistaknutijih članova, iza njih je skupština od 30-tak članova, dok preostali imaju ulogu izvršitelja.