Europi prijeti dug prijepor oko plina

I Ukrajina i Rusija su u međuvremenu podnijele tužbu međunarodnom Arbitražnom sudu za trgovinske sporove u Stockholmu. A time prijeti opasnost dugog prijepora između dviju zemalja.

Vlada u Kijevu tvrdi da je Ukrajina spremna za rusku obustavu isporuke plina. Kaže da je plin uskladištila u podzemna skladišta te da je ta količina dovoljna do prosinca. Jurij Korolčuk iz kijevskog Instituta za energetske studije smatra, međutim, da je plin u skladištima dovoljan samo do sredine rujna.

Nakon toga bi Ukrajina morala trošiti ruski plin koji je namijenjen Europskoj uniji. "Kijev neće biti u stanju bez pomoći Europljana osigurati dovoljne količine plina za zimu", kaže ovaj stručnjak u razgovoru za Deutsche Welle.

Europska alternativa

Izlaz iz ove situacije mogao bi donijeti samo kompromis između ruskog Gazproma i ukrajinskog državnog energetskog koncerna Naftogaza. Ali, Kijev bi najprije morao platiti dugove. "EU nam je pomogao da od Međunarodnog monetarnog fonda dobijemo dvije milijarde dolara, kako bismo vratili dug Gazpromu", kaže Korolčuk, dodajući da se pregovarati mora i da bi bilo dobro to činiti što prije, ne čekajući odluku Arbitražnog suda u Stockholmu.

Bohdan Sokolovski, bivši savjetnik ukrajinskog predsjednika za energetska pitanja, smatra da se Kijev nema čega bojati kod odluke štokholmskog Arbitražnog suda u vezi s tužbom Gazproma. Moskva je u travnju jednostrano otkazala sporazum postignut 2010. u Harkivu, podsjeća Sokolovski, a on je sadržavao popust kod cijene plina za Ukrajinu u zamjenu za produžetak stacioniranja ruske crnomorske flote na Krimu.

U razgovoru za DW Sokolovski kaže da bi Ukrajina trebala ruski plin kompenzirati europskim izvorima: "To nije samo moguće nego i nužno", kaže on dodajući: "Rusija je agresor protiv Ukrajine, a s agresorom ne može biti suradnje."

Nužni pregovori predsjednika država

Koliko plina će Ukrajina moći uvesti iz Europe, o tomu će puno ovisiti, smatra Aleksej Kokin, energetski stručnjak ruskog investicijskog društva Uralsib Capital. Ali, on smatra da iz Europe nije moguće dovoljno plina isporučiti Ukrajini. "Problemi će za sve strane - Ukrajinu, Rusiju i EU - početi kad se temperature spuste i kad se poveća potražnja za plinom i u Europi i u Ukrajini", kaže Kokin za DW. To je u pravilu slučaj krajem listopada ili u studenom.

Zastoj do jeseni

Konačno rješenje, po Kokinovom mišljenju, neće moći pronaći šefovi Gazproma i Naftogaza. To mogu samo šefovi država, kaže on. Ukrajina želi prije svega utvrditi novu formulu za određivanje cijene. "To je jedna od točaka koje izazivaju nesporazume", kaže ovaj stručnjak. Jer, nakon događaja oko Krima Rusija je jednostrano ukinula popust za stacioniranje svoje flote.

Energetski stručnjak ruske Alfa-banke Aleksander Kornilov naglašava da cijena plina nema ekonomsku nego političku pozadinu. "Kako odriješiti taj čvor, to je veliko pitanje", kaže Kornilov u razgovoru za DW. Za to su potrebna ne samo nastojanja Gazproma i Naftogaza nego da i predsjednici Rusije i Ukrajine izađu jedan drugom u susret, naglašava Kornilov.

Ali, što se tiče skorih pregovora, tu je Kornilov sumnjičav: "Ljeto je, potrošnja plina u Europi i Ukrajini nije velika. Vjerojatno će tek najesen doći do novih pregovora", smatra on. A do tada bi mogla biti donesena i odluka Arbitražnog suda u Stockholmu.