EU se sve više oslanja na Frontex

U Bruxellesu su u tijeku pregovori o reformi zajedničkog europskog sustava azila. Dok su političari uglavnom zadovoljni razgovorima, zaštitnici ljudskih prava glasno prosvjeduju. Oni se protive planovima o ubrzanoj proceduri odlučivanja o dodjeli azila na vanjskim granicama EU-a i olakšavanja mogućnosti deportacije u treće zemlje. Ali to nije sve: EU namjerava usvojiti i novu uredbu, koja će dati mnogo veći značaj agenciji EU-a za graničnu i obalsku stražu - Frontexu.

Ta agencija bi trebala imati središnju ulogu u implementaciji takozvanog ETIAS-sustava. On služi za identifikaciju ljudi koji dolaze u EU i za provjeravanje ugrožava li nečiji ulazak sigurnost zemalja u šengenskom prostoru.

Frontex je osim toga sve više uključen u repatrijaciju odbijenih tražilaca azila. Uz vanjske granice EU-a je 2.700 zaposlenih u Frontexu trenutno uključeno u 20 operacija sa lokalnim policijskim snagama, objašnjava glasnogovornik agencije Pjotr Svitalski. „Ove operacije podržavaju države članice i susjedne zemlje u zaštiti vanjskih granica EU-a i borbi protiv kriminala", kaže on.

Frontex je najaktivniji na Sredozemlju: na grčkim obalama u operaciji Posejdon i na italijanskim obalama u operaciji Temida. „Ali aktivni smo i u trećim zemljama, na primjer na zapadnom Balkanu ili u Moldaviji", kaže Svitalski.

Više utjecaja i novca

S obzirom na sve veći broj izbjeglica koje žele u Europu, Frontex postaje sve važniji, s više nadležnosti i više novca. U tekućem proračunu EU je do 2027. godine planirano 5,6 milijardi eura za potrebe te agencije, a namjerava se ustanoviti i stalna stalna rezerva sa 10.000 pripadnika pogranične policije.

„To je jedan od naših najvažnijih budućih projekata", kaže Hans Leitners, izvršni direktor Frontexa. Tako su se dogovorile zemlje članice. „Pretpostavlja se da će biti potrebno 10.000 ljudi da bi agencija mogla ispuniti svoje zadatke. Ako ova računica uspije, bit ću zadovoljan", kaže on. Inače, njegov zadatak je informirati Komisiju EU-a i države članice, koje moraju staviti kadrove na raspolaganje, „što je potrebno kako već danas, tako i za sutra, za zadatke koji će se nesumnjivo povećavati".

Skandali i sumnje na "pushbacks"

Za vrijeme ranijih direktora Frontex je bio umiješan u brojne skandale i osumnjičen da je u najmanju ruku tolerirao takozvane "pushback-ove", odnosno nasilna vraćanja migranata na granicama EU. „Kao agencija za zaštitu granica, Frontex je prvenstveno služio za jačanje takozvanih pushbackova", kaže Cornelia Ernst, glasnogovornica Ljevice u Europskom parlamentu za politiku azila i migracije. „U tom pogledu, Frontex je pogrešan odgovor na migracije."

U međuvremenu je došlo do korjenitih promjena. Lena Düpont iz demokršćanske stranke naglašava da nitko od primarno odgovornih više nije na funkciji, te da kontrolni mehanizmi ponovo funkcioniraju. Ona u parlamentu EU-a predsjedava istražnom grupom o Frontexu, koja prati rad agencije. "Strukturne promjene su bile nužne, i to daje dobre rezultate. To nije završen proces, iako je većina preporuka Europskog parlamenta i kontrolnog tijela Frontexa već provedena, ovaj proces će se nastaviti", rekla je Düpont.

Sada su, međutim, tu i nove kritike zbog brodoloma kod grčke obale, u kojoj je prošlog tjedna vjerojatno stradalo više od 500 migranata. Navodi se da je Frontex znao za preopterećeni brod i da je trebao na vrijeme pokrenuti akciju spašavanja. Brod je na otvorenom moru registrirala letjelica za nadzor opremljena termičkim kamerama, i, kao što je to u takvim slučajevima predviđeno, o tome obavijestila grčke vlasti.No one nisu reagirale pravovremeno. Sada se o tome u Grčkoj vodi istraga, a lako je moguće da se u tom kontekstu detaljno razmotri i moguća suodgovornost Frontexa.