EU protiv kancerogenih tvari

Komisija predlaže uvođenje novih ili izmijenjenih graničnih vrijednosti za izloženost za 13 kancerogenih tvari u okviru Direktive o kancerogenim i mutagenim tvarima. Te se granične vrijednosti odnose na najveću koncentraciju kancerogenih tvari u zraku na radnom mjestu. Prijedlog se temelji na znanstvenim dokazima i proizlazi iz temeljitih rasprava sa znanstvenicima, poslodavcima, radnicima, predstavnicima država članica i inspektorima rada.

"Rak neizmjerno utječe na radnike, njihove obitelji, industriju i društvo. Ovim ćemo prijedlogom spasiti 100000 života u sljedećih 50 godina. Zaštita radnika temelj je Komisijina cilja ostvarenja snažne socijalne Europe", izjavila je povjerenica za socijalna pitanja i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Neke od tih 13 karcinogenih tvari, na primjer kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća, spojevi kroma(VI), prašina tvrdog drveta i hidrazin, utječu na vrlo velik broj radnika. Za druge tvari postoje naznake da se rjeđe upotrebljavaju, ali smatraju se prioritetnima jer je omjer broja izloženih radnika i slučajeva oboljenja od raka visok.

Konkretan je primjer nove tvari koja se dodaje na popis "kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća", koji Komisija namjerava uključiti u Direktivu kao "tvar koja nastaje tijekom postupka", a obuhvaća prašinu koja nastaje u radnim postupcima kao što su rudarenje, vađenje, bušenje, rezanje, drobljenje ili mljevenje materijala koji sadržavaju silicijev dioksid kao što su beton, opeka ili kamen.

Iako neka poduzeća dobru nadziru koncentracije te tvari u zraku zahvaljujući namjenskom sporazumu sa socijalnim partnerima, ona je vodeći uzrok plućne bolesti silikoze te raka pluća povezanog s radom. Komisijin će prijedlog zaštititi radnike diljem EU, uključujući i građevinski sektor u kojem radi gotovo 70% svih radnika izloženih kristalnom silicijevu dioksidu koji udisanjem može doprijeti u pluća.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak je drugi najčešći uzrok smrti u većini razvijenih zemalja, a u Europskoj uniji i najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom. Od ukupnog broja godišnjih smrtnih slučajeva povezanih s radom njih 53% posljedica su raka, 28% bolesti krvožilnog sustava, a 6% bolesti dišnog sustava.