Eko savjet tjedna - prehrana koja ne šteti okolišu

Jagode u siječnju, krastavci iz staklenika, ribe iz Vijetnama - danas u svako doba godine možemo dobiti hranu koju volimo, iako proizvodnja i transport predstavljaju ozbiljan ekološki teret. Zemlja više ne može pratiti naše prehrambene navike. Statistika pokazuje da nam ne bi bile dovoljne niti dvije Zemlje kada bi se svi ljudi hranili kao stanovnici razvijenih zemalja. Kako jesti dobro i činiti dobro za planetu koja nas hrani?

Sezonsko voće i povrće

Ljetno i proljetno povrće poput rajčica i tikvica u zimskom mjesecima do nas dolazi iz dalekih zemalja ili staklenika. Povrće koje nije u sezoni stoga treba izbjegavati jer znatno više opterećuje okoliš od proizvoda koji rastu u našoj blizini i na otvorenom.

Na primjer, prilikom kupnje jednog kilograma meksičkih šparoga u veljači neizravno kupujemo i pet litara nafte. Za usporedbu, ako u svibnju kupimo kilogram šparoga iz Hrvatske, trošimo samo 0,3 litre nafte.

Meso

Na konzumaciju mesa otpada trećina ekološkog tereta uzrokovanog prehranom. Aktivisti za zaštitu okoliša upozoravaju da bismo više trebali cijeniti meso te da se ono na našem stolu ne bi trebalo nalaziti više od četiri do pet dana u tjednu. Ako meso jedemo samo tri puta tjedno svoj ekološki prehrambeni trag (Ecological Footprinting) smanjujemo za čak 20%.

>>Zagađuju li krave više od automobila?

Pored toga, meso bismo pojačano trebali kupovati iz domaćeg i ekološkog uzgoja, jer proizvodnja sama po sebi opterećuje zemlju, vodu i klimu, a na taj način možemo uštedjeti na transportu i oživjeti domaću ekonomiju. Naravno, pod uvjetom da u zemlji postoji kvalitetna domaća proizvodnja.

>>Jedemo puno previše mesa

Plodovi mora

WWF je napravio kategorizaciju svih vrsta riba prema faktorima održivosti (uzgoj, izlov i devastacija morskog dna). Ribe koje bez grižnje savjesti možemo konzumirati su: aljaški losos, škampi, švicarska bijela riba, pastrve, haringa, iverak, bakalar iz divljeg uzgoja, smuđ, lignja, tuna iz divljeg uzgoja (bijela, tuna sa žutom perajom), list, sardine, skuša i šaran. Ugrožene ribe su: europska jegulja, dorada royale, morski pas, Jakobove školjke, kovač, sabljarka i grdobina.

Zanimljive činjenice

• Konzumacija 11 kg mesa predstavlja podjednak teret za okoliš kao let avionom od Zuricha do Beča (552 km).
• Prosječan obrok s mesom proizvodi 2 kg CO2 više od vegetarijanskog obroka.
• Kupnjom lokalnog sezonskog povrća tijekom jedne godine možemo uštedjeti 59 kg CO2.
• Salata iz staklenika proizvodi 12 puta više CO2 od salate s otvorenog polja.
• Dnevno popijemo oko 2-4 litare vode. Za proizvodnju naše hrane dnevno se potroši 2000-5000 litara vode po glavi stanovnika.