Dekodiranje DNK možda i nije tako korisno
Prosječnoj osobi dekodiranje genoma ne garantira uspješno predviđanje bolesti poput karcinoma ili srčanih tegoba
Ubrzavanje i pojeftinjenje procesa dekodiranja ljudskog genoma probudilo je nadu da će u bliskoj budućnosti znanstvenici moći iz našeg DNK-a predvidjeti bolesti koje nas mogu snaći u životu, no nedavno istraživanje ubacilo je zrno sumnje u korisnost te tehnike, barem što se tiče predviđanja nekih zdravstvenih komplikacija.
Naime, znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins su za vrijeme proučavanja tisuća jednojajčanih blizanaca uočili da unatoč identičnoj genetici braća i sestre mogu oboljeti od različitih bolesti. U fokusu je bilo 24 zdravstvenih tegoba, uključujući razne vrste karcinoma, srčanih bolesti i Alzheimera.
Voditelj istraživanja, dr. Bert Vogelstein, kaže kako se u najboljem slučaju nekoga može upozoriti na povećani rizik od neke bolesti, te da negativni testovi na neku bolest ne znače da ju nećemo dobiti, već da imamo iste šanse kao i opća populacija.
Primjerice, karcinomi se uglavnom ne nasljeđuju nego nastaju mutacijama koje mogu nastupiti u bilo kojem trenutku našeg života, a druge česte bolesti su pod utjecajem našeg životnog stila i okoline u kojoj se nalazimo.
Bez obzira što se ispostavilo da dekodiranje genom možda neće s točnošću predvidjeti naše buduće zdravstveno stanje, ono nudi pregršt novih, pozitivnih mogućnosti, od prilagođavanja terapija osobama s nasljednim bolestima do pomaganja roditeljima koji nose neispravne gene u odluci da li će imati djecu ili ne.
Novi komentar