Čovjek je postao pametniji jer je jeo ribu

Prema najuvrježenijem mišljenju, ljudski je mozak prije 1,9 i 2 milijuna godina drastično narastao, a tu tvrdnju dodatno podupiru dokazi iz istog perioda. Fragmenti kostiju koje su pripadale raznim vrstama životinja sugeriraju da čovjek iz te daleke prošlosti za svoj nagli „intelektualni razvoj" može zahvaliti ribama.

Sudeći prema fosilima pronađeni u sjevernom dijelu Kenije, istraživač Brian Richmond, inače antropolog sa Sveučilišta George Washington, tvrdi kako su tadašnji ljudi sigurno jeli vodene životinje. A masne kiseline iz ribe vjerojatno su omogućile čovjeku da razvije veći mozak. Istraživanje je nedavno objavljeno u časopisu Proceeedings of the National Academy of Sciences. Fosili su otkrili mnogo toga o prehrani naših predaka - jeli su nosoroga, antilope, vodenkonja, soma pa čak i krokodile (na fosilnim ostatcima kostiju uočeni su tragovi oštrice).

Peter Ungar, antropolog sa Sveučilišta Arkansas, koji nije sudjelovao u istraživanju, kaže da su otkrića fascinantna: „Sjajno je to što možete doći do ovog mjesta i otkriti što se na njemu jelo prije 1,95 milijuna godina. Oni su konzumirali puno širi raspon životinja nego naši najbliži današnji srodnici."

U vrijeme kad su na kostima ostavljeni tragovi oštrih kamenih predmeta, noževa i slično, ta je lokacija bila vlažna i prekrivena drvećem, vjerojatno je u blizini bila i nekakva rijeka ili jezerce. Obzirom da je samo mali postotak kostiju (1,9) imao tragove zuba predatora, znanstvenici su zaključili da su tadašnji ljudi, ako ih možemo tako nazvati, ili lovili ili krali lešine drugim predatorima i mesojedima.

Richmonda ipak najviše oduševljava to što se sada zna da su na meniju bile i životinje iz vode, prepune korisnih masnih kiselina zbog kojih je ljudima, ali i ostalim homininima (Hominini su tribus potporodice Homininae koji obuhvaća samo vrste čovjek (Homo), čimpanza (Pan) i njihove izumrle pretke), počeo rasti mozak. Ribe, krokodili i kornjače, rekao je Richmond za LiveScience, najzaslužniji su za povećanje mozga hominina. No, Ungar smatra da je sve to samo mali dio prehrambene slagalice iz davne prošlosti, dodavši kako je postoji i drugo objašnjenje. Naime, on vjeruje kako je upravo raznovrsna prehrana potakla naglo povećanje 'sive mase'.  Iako nisu sasvim sigurni da su tadašnji ljudi lovili, činjenica da je premalo tragova životinja na kostima upućuje upravo na to da jesu bili lovci - ali bili oni istinski lovci ili ne, jasno je da su bili vrlo vješti u pronalaženju mesa, a to znači da nisu bili isključivo najbolji lešinari iz pliocenskog perioda.