Čovjek je počeo uspravno hodati još prije 3 milijuna godina

U otkriću koje će pomoći razumijevanju evolucije, istraživači su pronašli fosiliziranu kost stopala ranog ljudskog rođaka koji je uspravno hodao još prije 3,2 milijuna godina. Ovaj nalaz stavlja točku na raspravu o tome kada su prvi ljudi počeli hodati poput modernog čovjeka, umjesto da borave na drveću poput majmuna.

Kost pripada Australopiteku afarensisu - biću koje je najpoznatije postalo otkrićem "Lucy", čiji djelomični kostur je iskopan u Etiopiji 1974. Fosil pokazuje kako je Lucy imala fiksirane nožne lukove, što je odlika modernih ljudi, a koji su nastali kako bi se mogla nositi s trčanjem i hodanjem na duže udaljenosti. "Razvoj nožnog luka osnovna je promjena prema ljudskim osobinama, jer se odustaje od korištenja nožnog palca za hvatanje grana, što pak signalizira napuštanje života na drveću u korist života na tlu", objašnjava dr. Carol Ward, profesorica anatomije sa Sveučilišta Missouri, koja je vodila istraživanje.

Lucy je imala manji mozak i jaču čeljust u odnosu na modernog čovjeka. Njezina vrsta živjela je prije 3,7 pa do 2,9 milijuna godina, te je mogla hodati uspravno. Ipak, istraživači nisu znali jesu li provodili većinu vremena na sve četiri, ili su hodali na dvije noge. No novo otkrivena kost je potpuno očuvani četvrti metatarzal, inače dio duge kosti koja povezuje palac s bazom stopala. Kost pokazuje kako je ova vrsta imala čvrsto stopalo s lukom, dovoljno jako da se biće može odgurati od zemlje u uspravnom položaju.

Australopitekus je bio sasvim novo biće, bitno drugačiji tip hominida za razliku od ranije vrste poput Ardipitekusa ramidusa, koji se kretao na sve četiri, ili uspravno, ovisno o situaciji.