BP dovršio pomoćnu bušotinu u Meksičkom zaljevu

Pomoćna bušotina na oštećenom nalazištu nafte kompanije BP u Meksičkom zaljevu u četvrtak navečer je stigla do glavne bušotine, izvora najveće naftne mrlje u povijesti SAD-a.

"Očitavanjem senzora ugrađenih u opremu za bušenje, inženjeri BP-a i vladini znanstvenici su zaključili da je pomoćna bušotina s platforme Development Driller III presjekla glavnu bušotinu Macondo", naveo je u priopćenju umirovljeni admiral Obalne straže Thad Allen, koji zapovijeda saveznim odgovorom na naftnu mrlju.

U sljedećem koraku, posada platforme pripremit će upumpavanje betona u vanjski prsten bušotine i dovršiti operaciju "bottom kill", kojom se bušotina zatvara na njezinu dnu, rekao je Allen, dodajući kako se to očekuje za nekoliko dana.

>> Meksički zaljev: BP priznaje pogrešku, ali ne i propust

Probijanje glavne bušotine Macondo, nakon mjeseci bušenja na više od tri kilometra ispod morskog dna, najavljuje brzi završetak petomjesečne sage koja je započela 20. travnja, kada su eksplozija i požar na platformi Deepwater Horizon izazvali njezino potonuće.

U havariji platforme poginulo je 11 radnika, a iz bušotine je u Meksički zaljev u iduća tri mjeseca isteklo oko 935 tisuća tona nafte, po procjenama stručnjaka. Inženjeri BP-a tek su u srpnju su uspjeli zatvoriti bušotinu, postavljanjem posebne kupole na morskom dnu.

Zbog ekološke katastrofe zabranjeno je ribarenje u većini američkih voda Meksičkog zaljeva, a ona je nanijela težak udarac industriji i turizmu priobalja od Louisiane do Floride. Nakon izlijevanja nafte pronađeno je oko 6.000 uginulih ptica, 584 morske kornjače i više od 60 dupina, iako znanstvenici misle da su prave brojke o stradanju faune zaljeva znatno veće.

Zbog mrlje je uveden moratorij na bušenje nafte u dubokim vodama uz obale SAD-a, koji je predmet sudskih i političkih sukoba između Obamine administracije i uglavnom republikanskih dužnosnika.

Procjenjuje se da je BP utrošio više od šest milijardi dolara na uklanjanje posljedica naftne mrlje i isplatu naknada oštećenima, pored 20 milijardi dolara koje je, pod pritiskom Washingtona, tvrtka morala uplatiti u posebni fond za naknadu gubitaka u gospodarstvu.

Tržišna vrijednost britanskoga naftnog diva pala je za 34 posto kada se usporedi cijena dionica 16. rujna s onom iz prosinca 2009. godine. (hina/metro-portal)