Antidepresivi - imaju li učinka?

Antidepresivi su sve popularniji, na žalost i među Hrvatima - na godišnjoj se razini kod nas potroši više od 160 milijuna kuna na lijekove za smirenje i antidepresive, a konzervativne procjene govore o preko 300 tisuća ljudi koji se bore s depresijom

No, u zadnje se vrijeme sve više govori o neučinkovitosti antidepresiva, pa je dobro znati da to zapravo nije istina.

Naime, međunarodna studija, nastala analizom rezultata 522 ispitivanja obuhvatila je 21 tip antidepresiva koji se najčešće propisuju i 120.000 pacijenata. Ta studija objavljena u časopisu Lancet utvrdila je da su neki lijekovi učinkovitiji od drugih, a neki imaju manjih nuspojava. No svi lijekovi obuhvaćeni studijom, njih 21, što uključuje i generičke i novopatentirane lijekove, učinkovitiji su nego placebo, zašećerene tabletice davane kontrolnoj skupini. Nadalje, čak i te placebo tabletice bolje su nego ništa protiv depresije koja danas pogađa svaku 20. osobu na planetu, piše dnevni list The Guardian.

Studija je pokazala da milijuni ljudi u svijetu koji - s oklijevanjem, skepsom ili nadom - uzimaju antidepresive, mogu i dalje to tako činiti bez osjećaja krivnje, srama ili sumnje u njihovu djelotvornost, piše taj britanski list. Jednako tako liječnici koji propisuju antidepresive ne bi se trebali gristi zbog toga iako u slučaju najtežih bolesnika valja lijekove kombinirati s drugim metodama kao što su grupna terapija, bolovanje, kognitivno-bihevioralna terapija, vježbanje, edukacija i lokalna mreža podrške.

Liječnici bi također mogli razmisliti o tome da mijenjaju vrstu antidepresiva.

Veliko iznenađenje studije jest to da su dva u svijetu najpoznatija antidepresiva, a to su Prozac (fouoxetin) i citalopram (koji se najčešće propisuje u Velikoj Britaniji", relativno slabog učinka, piše Guardian.

Drugo veliko pitanje jest zašto antidepresivi kod nekih pacijenata djeluju, a u drugih ne, te zašto je potrebno tako dugo vremena da počnu djelovati (od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci) i konačno kako oni djeluju (znanost govori da oni usporavaju ponovno korištenje važnog neurotransmitera serotonina, manjak kojega utječe na raspoloženje, apetit, spavanje i koncentraciju.

Drugo veliko pitanje koje tek traži odgovor jest kakve su nuspojave dugotrajnog uzimanja antidepresiva. Većina ljudi odustaje od uzimanja antidepresiva u prvoj godini otkako su im propisani. Ipak, znatna manjina uzima antidepresive dugotrajno jer su pokušali živjeti bez njih i ustanovili da ne mogu.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji depresivno je oko 300 milijuna ljudi u svijetu. Čak i u bogatim zemljama gdje je farmakološka i psihološka terapija dostupna, tek svaka šest osoba s depresijom uzima učinkovit lijek.  Kad je riječ o zemljama niskih i srednjih primanja terapiju prima tek svaki 27. pacijent, piše Reuters