Norveški fjordovi izvor za antibiotike nove generacije

U dubini fjorda kod Trondheima, 400 kilometara od Osla, norveški znanstvenici pronašli su bakteriju za koju vjeruju da će poslužiti kao temelj za razvoj novih antibiotika.

Nešto dalje, u želucu morskog krastavca biolozi su otkrili molekulu imena NGNA čije su razorno djelovanje na viruse potvrdile brojne studije, a na zapadnoj obali Norveške pronađene su smeđe alge koje sadrže važne tvari koje pospješuju razgradnju sluzi kod bolesnika.

Potraga za mikroorganizmima i spojevima za lijekove preselila se s kopna na more, iz laboratorija u fjordove između Svalbarda i Osla, a sve pod kapom Nacionalne strategije za razvoj koju je donijela norveška vlada.

Nekolicina dosad pronađenih organizama ima jedinstvene karakteristike koje kao takve ne postoje na kopnu. Znanstvenici ih stoga prvo skupljaju, obrađuju, kategoriziraju, pohranjuju te analiziraju i vjeruju da će rezultati istraživanja biti od velike važnosti za ljude.

Morska anemona mogla bi, na primjer, dati spojeve koji pomažu u smanjenju različitih bolova, a sitni rak iz fjorda mogao bi poslužiti kao dodatak prehrani poput omega-3-masnih kiselina ili antioksidansa, te dati lijekove za srčane bolesti i dijabetes.

Jednom pronađene tvari moći će se proizvoditi na biološkoj ili sintetičkoj razini. Iako su troškovi istraživanja i razvoja, a samim time i rizik cijelog projekta iznimno visoki, lijekovi bi na tržištu mogli zaraditi milijarde eura

Pojedini znanstvenici stoga se odlučuju na osnivanje vlastitih malih poduzeća. Jedan od njih je profesor Sergey Zotchev s prirodoslovnog fakulteta u Trondheimu koji je vlasnik Biosergena. Njegov suradnik i kolega iz Bergena Ove u projektu vidi ogroman potencijal za razvoj lijeka koji će pomoći pacijentima oboljelim od leukemije. 

„Zaostajemo u kategorizaciji organizama ispod razine mora", stoji u norveškoj nacionalnoj strategiji koja je odličan primjer ujedinjenja interesa političara i znanstvenika. Pretpostavlja se da u fjordovima postoji još 10.000 neistraženih vrsta koji bi pored medicine mogli imati važnu ulogu u industriji, pogotovo proizvodnji hrane za životinje te za energetski sektor (norveški energetski koncern Statoil Hydro potiče istraživanje maritimnih bakterija koje bi mogle koristiti u dobivanju nafte).