2011. će biti godina nestašice hrane i drastičnih poskupljenja

Financijska kriza koja je krajem prošlog desetljeća pogodila svijet mogla bi se usporediti s malo jačim vjetrom koji nam tek donosi pravu oluju. Cijene hrane sve više divljaju, a dužnosnici UN-ove Svjetske organizacije za hranu (WFO) upozoravaju da će nestašice hrane dovesti do ozbiljnih nemira i nestabilnosti diljem svijeta. Prisjetimo se samo nedavnih događaja u Egiptu i Tunisu. Prosvjednici su, između ostalog, bili motivirani i visokim cijenama hrane. Ljudi su gladni, a na namirnice troše gotovo sav prihod.

Prosvjedi zbog gladi

Sličan bi se scenarij mogao dogoditi i u drugim zemljama. Nedostatak ponude u odnosnu na potražnju prijeti i razvijenim državama pa stručnjaci očekuju drastičan porast cijena hrane još ove godine. U američkim supermarketima su se već udvostručile cijene povrća zbog iznimno lošeg uroda na jugozapadu SAD-a i u Meksiku, gdje su temperature znatno niže od prosjeka (do -18 stupnjeva) uništile usjeve. Slična situacija na tržištu posljednji se puta dogodila prije 25 godina.

>>Futurolog: Svijet će se iz temelja promijeniti, političari su klaunovi

Zbog hladnoće je najviše stradao kukuruz. Procjenjuje se da je samo u Meksiku izgubljeno četiri milijuna tona kukuruza što čini oko 16% godišnje žetve. Cijena kukuruza se na svjetskom tržištu u posljednjih šest mjeseci udvostručila, a kraj tog rasta se ne nazire. Poznato je da se kukuruz u raznim oblicima nalazi u brojnim drugim proizvodima (između ostalog u stočnoj hrani) pa se očekuje daljnji porast cijena gotovo svih namirnica.

Poskupljenje kaveCijena kave (robuste i kvalitetnije arabice) porasla je u proteklih godinu dana za 66%. Brojni njemački proizvođači najavili su poskupljenje finalnih proizvoda za najmanje 10%. Arabica je 2011. dosegla najveću cijenu u proteklih 14 godina. 

"Spaljivanje" dragocjenog kukuruza

Uz vremenske neprilike, inflaciju u SAD-u potiče i proizvodnja kukuruza za biogorivo. Poljoprivrednicima se (zbog poticaja) više isplati proizvoditi kukuruz za biogorivo nego za hranu, a naftne kompanije zadovoljno trljaju dlanove jer relativno jeftino dobivaju gorivo kojem zbog ekološkog elementa mogu povisiti cijenu.

I dok se kukuruz (=hrana) koristi za proizvodnju goriva, USDA je objavila alarmantni podatak da će SAD na kraju sezone imati samo 17 milijuna tona kukuruza zalihe, odnosno samo 5% potrebnog kukuruza na godinu, što je najniže u posljednjih 15 godina. Vlada je stoga najavila da će ograničiti izvoz kukuruza zbog čega će pak najviše stradati Europljani.

Problema je sve više

Situacija nije ništa bolja ni na tržištu pšenice. Cijena je na Bečkoj burzi već probila granicu od 300 eura (od kolovoza do veljače cijena je narasla čak 65%). Svjetske cijene pšenice divljaju zbog suša u Rusiji i Kini, poplave u Australiji i već spomenute hladnoće u Americi. Rusi su stoga zabranili izvoz kako bi osigurali vlastiti opskrbu.

>>Pčele su bolesne, nestaju, a nitko ne zna zašto

Dodatan problem predstavlja nestanak pčela i bumbara koji u SAD-u oprašuju 90% poljoprivrednih kultura, piše Guardian. Ukoliko je ta brojka približno točna, a znamo da je i Europa suočena s ozbiljnim nestankom pčela, očito je da ćemo u najskorijoj budućnosti morati značajno promijeniti prehrambene navike.

U obzir treba uzeti i poskupljenje nafte (spominju se iznosi do 200 dolara po barelu), špekulante, dugove u kojima grca SAD, krizu eura te individualne gospodarske probleme s kojima se nose pojedine zemlje (ovisnost o uvozu, prazne blagajne, korupcija...).