10 savjeta kako se NE otrovati hranom ljeti

Ljeto je vrijeme godišnjih odmora, no jednako tako i visokih temperatura koje pogoduju gomilanju osjetljivih namirnica na malom prostoru i brzom razmnožavanju bakterija.

Treba imati na umu kako se bakterije nalaze i u zemlji pa su niski plodovi, poput rajčice ili dinje, potencijalno opasni. Hranu prije konzumiranja uvijek treba termički obraditi, piše HRT.

Donosimo vam nekoliko savjeta za pravilno skladištenje, pripremu i konzumiranje hrane tijekom ljetnih mjeseci:

Čuvanje - rizici u prehrani su danas svedeni na tri područja - mjesto kupovine hrane, mjesto pohrane namirnica i objedovanje u objektima organizirane prehrane. Tržnica, lokalna trgovina i supermarket mjesta su na kojima kupujemo namirnice, uz specijalizirane pekare i mesnice. Objekti organizirane prehrane su restorani, hoteli i razni uslužni objekti koji nude gotova jela. Prema nedavno uvedenom zakonodavstvu, svi oni bi trebali biti pokriveni HACCP sustavom i na taj način sigurni od rizika.

Preostaje kućanstvo i transport hrane od mjesta kupnje do kuće. Visoke ljetne temperature mogu biti značajan faktor rizika za namirnice koje čuvamo na hladnom - mlijeko, jaja, meso, riba, povrće. Zato je važno čuvati hladni lanac tako da namirnica od mjesta kupnje do pohrane u kući provede što je moguće manje vremena. Jer na visokim temperaturama vrijeme nam nije saveznik.

Mesni proizvodi - uvijek se drže u hladnjaku. Nije samo rizik od akutnog trovanja opasan, sobna temperatura pogoduje nastanku toksičnih i kancerogenih spojeva nitrozamina. Preporuka je njihov dalji nastanak umanjiti vitaminom C, odnosno konzumiranjem limuna, rajčica, paprika ili nekog drugog svježeg povrća uz takav ljetni mesni obrok.

Način pripreme - posebno budite oprezni ljeti
- ne podgrijavajte hranu nekoliko puta
- jednom odmrznutu hranu nemojte ponovno smrzavati - poseban oprez kod sladoleda (u većem pakiranju)
- perite ruke prije jela, rukovanja hranom ili spremanja jela
- jaja razbijte neposredno prije pripreme i uvijek provjerite na kvarljivost

Provjera svježine - ljudski nos i jezik su dva prilično razvijena čula za prepoznavanje pokvarene hrane, samo se treba sjetiti koristiti ih. Ako namirnica ima pljesniv okus, kiseo okus, neobično gorčast okus, nemojte je jesti - neka vam ne bude žao baciti pokvarenu hranu - crijeva, jetra, bubrezi i ostatak organizma će biti jako zahvalni na takvoj odluci. 
Hrana sumnjive boje, mirisa i okusa nije za jelo - to je već postalo otpad!

Napuhnuta ambalaža - nemojte otvarati. Odmah ih bacite na sigurno mjesto.

Ne piti ustajalu vodu - izbjegavajte vodu s ledom u kafićima kada su visoke temperature. U vodu, mineralnu i sokove uvijek dodajte par kapi limuna.

Ne vjerujte nosu i jeziku - kada sumnjate u ozbiljno trovanje hranom za koju ste već kod konzumacije bili nesigurni u higijensku ispravnost obratite se liječniku odmah i bez odlaganja. Simptomi su  opća mučnina, bol u želucu, povraćanje, bolna nadutost, proljev. Kod blažih probavnih tegoba rješenje su probiotski proizvodi uz prebiotike i dosta tekućine. Izvori probiotika su jogurt, mladi kravlji sir, acidofil, kefir, razblaženi kupusni rasol i razblažena sirutka. Izvori prebiotika su cikorija i inulin.

Pljesnivi kruh - jednostavno se ne da popraviti, ne vjerujte svemu što čujete

Skladištenje - održavajte skladišne prostore čistim i suhim, posebno hladnjak. Ne ostavljajte meso na dasci za rezanje, niti smrznuto meso odmrzavajte predugo, posebno ako ga ostavite u vodi, a posebno je to važno istaknuti za meso peradi i ribu. Meso u hladnjaku držite u odvojenim posudama, posebno je to važno za mesna jela. Ne spremati blizu sirovu hranu i povrće s gotovim jelima.

Vidljiva plijesan - bilo koji proizvodi koji imaju vidljivu plijesan više nisu dobri za jelo. Nije ih dovoljno samo 'počistiti' ih s vrha.