« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 8 godina i 7 mjeseci
CHING, CHING

10 činjenica o bogatstvu i sreći

Kažu kako se sreća ne može kupiti novcem. Pročitajte i uvjerite se kako tomu ipak nije baš tako

Fotografija vijesti
Više o

sreća

,

nezaposlenost

,

siromaštvo

,

bogatstvo

,

raspodjela bogatstva

,

Occupy Wall Street

,

bogati i siromašni

Unatoč tomu što je više znanstvenih istraživanja provedenih zadnjih godina potvrdilo kako se novcem itekako može kupiti sreća, to ne znači nužno da su onih 1226 milijardera ujedno i 1226 najsretnijih ljudi na planetu.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prošlog je tjedna objavila svježe podatke o najsretnijim zemljama i stanovnicima na Zemlji, koje su onda obradili stručnjaci iz New Economics Foundation think tanka i došli do deset vrlo zanimljivih zaključaka o bogatstvu i sreći.

1. Općenito govoreći, bogatije zemlje su sretnije zemlje

Ipak, budući da većina bogatih zemalja dijeli i čitav niz drugih karakteristika, poput snažne pravne zaštite vlasništva, tradicije demokracije i države blagostanja, brojne studije upućuju na to da njihove stanovnike zadovoljnima čine funkcionalne društvene institucije u tim zemljama, a ne isključivo bogatstvo.

2. Općenito govoreći, bogatiji ljudi su sretniji ljudi

Zanimljivo, ovo ponajviše vrijedi za ljude srednje životne dobi. Novac ima znatno slabiji utjecaj na osobnu sreću kod mladih i starih ljudi.

3. Kao i sve ostalo u životu, ni ovaj odnos ne može pobjeći zakonu opadajućih prinosa

Zadovoljstvo životom linearno raste s povećanjem količine novca do zarade od 120.000 dolara godišnje. Nakon toga rast zadovoljstva počinje sve više zaostajati za rastom prihoda, da bi gotovo u potpunosti stao na nešto manje od milijun dolara godišnje. 120 tisuća dolara dovoljno je za osiguranje svih osnovnih životnih potreba, zbog čega iza te granice stvari poput kvalitete braka i zdravlja preuzimaju primat kad su faktori zadovoljstva u pitanju. Pokazalo se kako isti princip vrijedi i za države.

4. Velike razlike u prihodima smanjuju blagostanje, a snažna javna potrošnja ga povećava

Ove su tvrde dokazivane bezbroj puta, ali isto su toliko puta bile i osporavane. Zanimljivo, ono što može smanjiti utjecaj neravnomjernih prihoda unutar društva jest tzv. „percipirana socijalna mobilnost". Ukoliko ljudi imaju osjećaj da se mogu s vremenom pomaknuti prema gore na ljestvici prihoda, spremni su tolerirati veliki jaz između bogatih i siromašnih.

5. Nezaposlenost ima pogubni učinak na sreću

Iako ovo nikoga neće začuditi, istraživanja su pokazala kako je nezaposlenost najpogubniji faktor kad je osobna sreća u pitanju, gora čak i od lošeg zdravlja. Zanimljivo, nezaposlenost još teže pada muškarcima. Isto tako, pokazalo se kako je nezaposlenima lakše kad se nalaze u društvu drugih nezaposlenih, zbog čega oni bez posla razmjerno više „pate" u društvima s niskom stopom nezaposlenosti, nego ljudi u zemljama gdje je veliki dio stanovnika na burzi rada.

6. Inflacija nas također čini nesretnima

Ipak, utjecaj inflacije na sreću nešto je slabiji nego kod nezaposlenosti. Zanimljivo, inflacija najveći utjecaj ima na sreću ljudi konzervatnivnih političkih stajališta.

7. Više radnih sati čini nas sretnijima... do određenog trenutka

Ljudi koji prijeđu s pola radnog vremena na puno radno vrijeme postaju zbog toga sretniji. Taj se trend još nastavlja određeno vrijeme, sve dok ne dođe do prijelomne točke, kad se osobi čini da samo radi i spava, pri čemu dolazi do drastičnog pada zadovoljstva životom.

8. Ljudi koji dugo putuju do posla su nesretniji

Ako je vjerovati studijama, magična brojka za putovanje je 22 minute. Ukoliko nam treba više od 22 minute vožnje automobilom ili javnim prijevozom do posla, svakodnevna nas putovanja čine nesretnima. Isto tako, razina sreće pada za 10 posto sa svakih dodatnih 10 minuta putovanja.

9. Poduzetnici i obrtnici su sretniji od radnika

Kad radnici misle da su dobri u onomu što rade te da to cijene i njihovi šefovi, to ih čini sretnima. Stoga nimalo ne čudi da u svom poslu najviše uživaju oni koji su sami svoj šef. Ipak, studije ovdje naglašavaju da se to odnosi isključivo na obrtnike i poduzetnike koji nemaju novčanih problema, što je nažalost rijedak slučaj u krizi.

10. Krediti i dugovi su ubojice sreće

Vjerujemo da mnogi neće biti iznenađeni ovom činjenicom. Ipak, treba naglasiti kako nisu sva dugovanja podjednako pogubna za sreću. Primjerice, studije pokazuju kako krediti za kuću ili stan nemaju pretjerane veze sa srećom (pretpostavljamo da Amerikanci nisu dizali kredite u „švicarcima"), dok primjerice dugovanja po kreditnoj kartici mnogima zagorčavaju život. Općenito govoreći, visoka zaduženost pojačava tjeskobu i depresiju.

04.06.2012. 14:32:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh