Zemlja je dva puta prašnjavija nego u 19. stoljeću

Ako vam se životni prostor čini prašnjavijim nego inače, znajte da to možda nema nikakve veze s vašim čistačkim sposobnostima. Količina prašine koja se nalazi u atmosferi se u odnosu na onu iz 19. stoljeća udvostručila, a to izravno djeluje na klimu i ekologiju općenito diljem svijeta. Istraživanje koje je provela Natalie Mahowald, izvanredna profesorica znanosti o Zemlji i atmosferi pri Sveučilištu Cornell u Sjedinjenim Američkim Državama, temeljilo se na dostupnim podatcima i računalnoj simulaciji i modeliranju sve s ciljem procjenjivanja količine čestica tla i zraku kroz 20. stoljeće.

Radi se o prvom istraživanju koje prati fluktuacije prirodnih aerosola (dakle, ne onih koje je stvorio čovjek) na svijetu tijekom posljednjeg stoljeća, navodi se u službenom priopćenju Cornella. Pustinjska prašina i klima utječu jedno na drugo izravno i neizravno kroz niz isprepletenih sustava. „Sada napokon imamo neke informacije o fluktuaciji pustinjske prašine. To zaista ime velik utjecaj na rzumijevanje klimatske osjetljivosti", kazala je Mahowald koja ja svoja saznanja predstavila u Američkom geofizičkom savezu u San Franciscu.