Zdravlje se čuva tjelesnom aktivnošću

U mnogim državama svijeta sve su učestalije prekomjerna tjelesna težina i pretilost, problemi za koje je utvrđeno da su rizični za zdravlje. Mnoge institucije, od Svjetske zdravstvene organizacije do lokalnih zdravstvenih ustanova, pozivaju na akciju u cilju rješavanja tih problema. Jasno je da neaktivnost i niska razina funkcija kardiorespiratornog sustava povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti.

Na 20. Međunarodnom kongresu o prehrani (IUNS 20th International Congress of Nutrition), koji se od 15. do 20. rujna održava u Granadi, održan je simpozij na temu „Aktivan i zdrav život i prevencija kroničnih bolesti" posvećen važnosti tjelesne aktivnosti u poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja.

Pretili ljudi koji su u formi imaju puno manji rizik smrtnosti od mršavih ljudi koji nisu u formi, a niska razina funkcija kardiorespiratornog sustava kod pretilih ljudi i onih prekomjerne tjelesne težine opasna je poput ostalih faktora rizika.

„Kod pretilih ljudi i onih prekomjerne tjelesne težine pripisivi udio u populaciji (PAF - population attributable fraction) veći je u slučajevima niske tjelesne forme nego drugih stanja, uključujući i kardiovaskularne bolesti koje prevladavaju. Programi usmjereni na poboljšanje zdravlja i preporuke koje se odnose na pretilost trebale bi stavljati veći naglasak na tjelesnu aktivnost u održavanju tjelesne težine", izjavio je Steven N. Blair, pridruženi profesor u Centru za istraživanje prevencije na Sveučilištu u South Carolini, SAD (Prevention Research Center, University of South Carolina, USA).

Rezultati istraživanja ACLS (Aerobics Center Longitudinal Study) provedenog uz pomoć metode PAR Questionnaire (Physical Activity Readiness Questionnaire) tijekom mnogih godina na više od 50.000 muškaraca i žena pokazali su povezanost niske tjelesne forme i 16 do 17 posto smrtnih slučajeva, što je mnogo više nego kod ostalih navodnih faktora rizika od smrtnosti. Primjerice, pretilost se u istraživanju povezivala s 2 do 3 posto smrtnih slučajeva.

„Proteklih smo se desetljeća bavili potrebom za tjelesnom aktivnosti kod kuće, na poslu i u slobodno vrijeme ljudi u industrijaliziranim sredinama. Kako bismo riješili značajan javnozdravstveni problem tjelesne neaktivnosti, moramo promatrati i uzeti u obzir društvene, okolišne i individualne pristupe da bismo ljudima omogućili da češće i više budu tjelesno aktivni", nastavio je Blair.

Sandra Matsudo iz Centra za istraživanje tjelesne forme Sao Caetano del Sura u Sao Paulu u Brazilu (Study Center of Physical Ability of Sao Caetano del Sur, Sao Paulo, Brazil) istaknula je da je među sportašima i tjelesno aktivnim pojedincima vidljiv učinak vježbanja na gustoću kostiju. Iskustvo Matsudove iz prijašnjih istraživanja pokazuje da strategije usmjerene na poboljšanje snage mišićne mase doprinose i zdravlju kostiju kod tjelesno aktivnih ljudi.

John Duperly, profesor na Katedri za socijalnu medicinu u školi Universidad de los Andes Medical School u Bogoti (Department of Social Medicine, Universidad de los Andes Medical School Bogota, Colombia) pojasnio je utjecaj liječnika na tjelesnu aktivnost građana. Michael Pratts iz Ureda za globalnu promociju zdravlja Nacionalnog centra za prevenciju kroničnih bolesti i Centara za promociju zdravlja i kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante, SAD (Global Health Office for Global Health Promotion, National Center for Chronic Disease Prevention and Health Promotion Centers for Disease Control and Prevention, Atlanta, USA) objasnio je povezanost između prehrane i utjecaja biljnih ekstrakata, nutrijenata i dodataka prehrani na neurozaštitu, kogniciju i raspoloženje.