Zašto su neznalice temelj svake dobre demokracije

Lako je pomisliti kako demokratska društva najbolje funkcioniraju kad je većina građana osviještena o svim ili većini važnih pitanja u nekoj državi. Nažalost (ili nasreću, za cinične), najnovija je američka studija pokazala kako to ne može biti dalje od istine. Štoviše, tvrde znanstvenici, ukoliko želimo da demokracija uopće funkcionira, većina članova nekog društva trebaju biti neznalice koji slijepo slijede većinu.

Ova je po mnogočemu kontroverzna tvrdnja rezultat istraživanja kojeg su proveli profesor Iain Couzin i njegov tim sa Sveučilišta Princeton. Njihova je studija pokazala kako bi se društvo u kojem je većina birača dobro informirana i svjesna kako funkcioniraju stvari raspalo zbog silnih manjinskih stranaka i frakcija čije bi razlike bile potpuno nepremostive.

S druge strane, kad većina birača ne razmišlja o problemima koji ih se ne tiču direktno, to uglavnom znači da će svoj glas dati onome tko je u tom trenutku najpopularniji, omogućujući vladavinu većine i funkcioniranje demokracije.

Couzin i njegov tim tvrde da postoji „idealna točka" ignorancije. Naime, u svakom društvu treba postojati dovoljan broj ljudi koji znaju dovoljno o svakom problemu kako bi mogli voditi druge, ali njihov broj s druge strane ne smije biti dovoljno velik da omogući stvaranje velikog broja frakcija.

Ipak, postoje određene granice ovog zanimljivog fenomena.

Couzin daje za primjer situaciju u kojoj imamo dvadesetak neinformiranih ljudi i tek jednog ili dvoje s vrlo snažnim stavovima. U takvoj će situaciji ova dvojica teško moći svojim mišljenjima utjecati na dvadesetoricu neodlučnih zbog previše buke u komunikacijskom kanalu.

Bilo kako bilo, sve nam ovo pokazuje kako su neinformirani ljudi ključan sastojak svih funkcionalnih demokratskih sustava. Ako ništa drugo, sad nam ipak može biti malo jasnije kako je moguće da dvadeset posto biračkog tijela svoj glas da stranci čija je polovica vodstva u zatvoru, a druga polovica će im uskoro vrlo vjerojatno tamo pridružiti.

Naravno, svaka sličnost sa stvarnim strankama i osobama je potpuno slučajna.