« Život
objavljeno prije 6 godina i 4 mjeseca
ZNATE LI?

Zašto se bor kiti baš na Badnjak?

Domom prvog božićnog drvca mnogi smatraju glavni grad Latvije, Rigu, u kojoj je postavljeno 1510. godine, a otprilike negdje u to vrijeme i Martin Luther King je okitio drvce

Znate li zašto se kiti jelka?
Znate li zašto se kiti jelka? (Arhiva)
Više o

Badnjak

,

božićna jelka

Badnjak je, lampice na sve strane, baš kao i miris kolača, kuhanog vina i lagana glazba, a cijela obitelj kiti božićnu jelku. Znate li zašto?

Legendi i mitova je više, primjerice, jedan od njih kaže da je taj običaj rođen još u srednjem vijeku u Njemačkoj, kada se za Božić bor kitio crvenim jabukama. S vremenom se to proširilo po cijelom Starom kontinentu. Taj je običaj isprva bio rezerviran samo za bogate, no prihvatili su ga ubrzo svi.

Drugi tvrde kako se božićno drvce zapravo razvilo iz rajskog drveta, a potom je ukrašeno plodovima u čast Adama i Eve. U 19. stoljeću plodovi su zamijenjeni svjetlećim predmetima, uvedena je i betlehemska zvijezda na vrh bora, a ispod njega postavljene su jaslice.

Ima i teorija koja stvar baca još dalje u prošlost tvrdeći da je ta tradicija počela puno ranije, još 723. ili 724. godine, kada je kršćanski misionar Bonifacije posjekao jedan od Donarovihhrastova, stablo koje je drevno germansko pleme Hata smatralo svetim. Time je Bonifacije zapravo želio potaknuti pogane da odbace svoje religije i prihvate kršćanstvo.

U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala ostao je iz poganskih vremena, kada su se smatrala simbolima koji zapravo predstavljaju plodnost bogova prirode i sve je bilo povezano sa zimskim solsticijem, oko 21. prosinca, a taj su dan smatrali ponovnim rođenjem boga Sunca.

Crkva je u međuvremenu zamijenila pogansku proslavu solsticija danom Kristova rođenja 25. prosinca.

Domom prvog božićnog drvca mnogi smatraju glavni grad Latvije, Rigu, u kojoj je postavljeno 1510. godine, a otprilike negdje u to vrijeme i Martin Luther King je okitio drvce koje je simboliziralo način na koji noću sjaje zvijezde. U Hrvatskoj se kićenje bora pojavilo sredinom 19. stoljeća, kao posljedica njemačkog utjecaja.

Iako se u samim počecima ovog običaja drvce ukrašavalo jabukama, pozlaćenim orasima i slatkišima, to se s godinama mijenjalo. Danas se poprilično izmijenilo značenje kićenja božićnog drvca. Konzumerizam je učinio svoje i većini je jedino važno da imaju što veći i što stiliziraniji bor u svom domu, a pomaknuo se i datum kada ga se kiti.

Katolička pravila ipak kažu svoje - bor bi trebalo kititi na Badnjak te ga držati okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića.

24.12.2017. 13:25:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh