Zašto ne smijemo brati proljetnice?

Nakon duge i hladne zime dolazak proljeća uvijek se željno iščekuje. Proljeće predstavlja početak buđenja, a proljetnice, prve biljke koje cvjetaju nakon zime, svojom ljepotom navješćuju svu raskoš koju će priroda pokazati u sljedećim mjesecima.

Najljepši šumski ukrasi - visibabe, bijele šumarice, ljubičice, jetrenke, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci (zvončići), najljepše su na svojim prirodnim staništima. Ako tamo i ostanu, moći ćemo ih promatrati svake godine iznova, dok u našim vazama na stolovima traju samo nekoliko dana.

U kasnu zimu i rano proljeće, dok drveće još nije dobilo svoje novo zeleno ruho, u prizemnom sloju šume odvija se prava čarolija. Dokle pogled seže, bijeli, ljubičasti i žuti tepisi uveseljavaju prolaznike i podsjećaju da su topli dani pred nama. Visibaba je najranija i najrasprostranjenija proljetnica, cvjeta već pod snijegom.

Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, cvijet se ujutro otvara, a navečer zatvara. Jaglac raste na livadama sunčanih i suhih staništa, među grmljem, na obroncima i rubovima svijetlih, listopadnih šuma.

Svojim mirisom privući će vas i očarati ljubičica, dok će tajanstvena bijele šumarice za vrijeme kiše sklapati latice kako bi zaštitile nježne prašnike i tučak od vremena. Krhke i kratkotrajne latice šumarice lako se raznose vjetrom.

Proljetnice su trajnice, odnosno višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa - lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih.

Sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Strogo zaštićene biljke poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Propisane su novčane kazne za prijestupnike u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna/ 3.318,10 do 26.544,56 eura za pravnu osobu te od 7.000 do 30.000 kuna/ 929,10 do 3.981,68 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Pozivamo građane da umjesto branja proljetnice fotografiraju, crtaju, slikaju, uživaju u pogledu i svojim primjerom pokažu djeci kako se odgovorno ponašati prema prirodi