Zašto je propala Silicon Valley Bank?

11. ožujka kalifornijska regulatorna tijela proglasila su bankrot Silicon Valley Bank (SVB), koja je bila 16. najveća američka banka s 212 milijardi dolara imovine. Prema The Associated Pressu, SVB je postao drugi najveći bankrot u povijesti SAD-a, nakon Washington Mutual Bank, koja je bankrotirala 2008. Nakon SVB-a, američki regulatori zatvorili su Signature Bank, koja je upravljala kriptovalutom, jednu od 30 najvećih američkih banaka sa 110 milijardi dolara imovine.

"Ključni razlozi su zapravo vrlo zanimljivi. Banke su se suočile s klasičnim bankovnim naletom, koji je bio potaknut zabrinutošću klijenata hoće li banka izgubiti previše novca zbog umanjenja vrijednosti svog portfelja dionica. Ključni problem u banci Silicon Valley bio je da je kod Wells Farga oko 85% depozita je pokriveno osiguranom svotom. U Americi postoji FDIC, American Deposit Guarantee Fund, koji pokriva depozite do 250.000 dolara. Ako banka bankrotira, ona, shodno tome, isplati novac štedišama sljedeći dan. U banci Silicon Valley, deponenti s depozitima manjim od 250.000 dolara činili su oko 5% - nevjerojatno mali broj, baš kao i u banci Signature. Bili su jako usredotočeni na bogate klijente, na korporativne klijente", objašnjava Turlov.

Po mišljenju stručnjaka, uprava banke nije napravila temeljne pogreške u pogledu upravljanja portfeljem. Banka je ulagala u pouzdane instrumente i nastojala izbjeći rizike: većina imovine (120 milijardi dolara) smještena je u likvidne dionice, uglavnom obveznice. Prinosi na portfelj, koji se sastojao od instrumenata s rokom trajanja do 10 godina, bili su 1-2% godišnje. Kada se industrija rizičnog kapitala našla u cikličkom padu, rizik kamatne stope počeo je opterećivati ​​kapital banke. Depoziti banke počeli su se smanjivati, a tvrtka je počela prodavati dionice iz svog portfelja - pojavili su se gubici od revalorizacije imovine zbog povećanja američke temeljne kamatne stope. Zbog niskih prinosa na obveznice (1-2% godišnje), klijenti su tražili veći popust od SVB-a kako bi dobili veće prinose uz istu stopu kupona.

Održivost američkog bankovnog sustava

Turlov smatra da su propasti američkih banaka izravna posljedica povećanja referentne kamatne stope. "Zamisliti klasičnu deflacijsku krizu, krizu lančanog propadanja banaka, pod sadašnjom arhitekturom globalnog monetarnog sustava općenito, koja postoji, zapravo je nemoguće. Pod zlatnim standardom, fiksnim monetarnim optjecajem, kad niste mogli samo uzeti novac i tiskati ga. A poznate srednjovjekovne europske bankarske krize, koje su mogle trajati desetljećima, dovele su do gotovo neprestanog lanca bankrota jedne za drugom. Sada, zapravo, ako regulator počne primjećivati bilo kakve znakove sistemskih problema, očito prije svega može novcem zaštititi uvijek iste banke kako bi se to zaustavilo, jer svaka deflacija, bilo kakav lanac bankrota i destabilizacija financijskog sustava napravit će nemjerljivo više štete gospodarstvu nego bilo kakve inflacije", rekao je stručnjak.

Unatoč tome, problemi koji se sada pojavljuju u američkom financijskom sustavu spriječit će inflaciju. FED će bankama dati pristup neograničenoj likvidnosti, posebno će se izdavati za otkup imovine banaka suočenih s odljevom štediša. Prema Turlovu, FED će nastaviti podizati stope, neke financijske institucije nastavit će se povlačiti s tržišta, a njihovi dioničari i mlađi zajmodavci gubit će novac. Ipak, nema sumnje da će se američke banke nositi s daljnjim povećanjem kamata - takve se promjene u sustavu testiraju testovima otpornosti na stres. Okosnicu otpornosti financijskog tržišta osigurava neograničeni pristup likvidnosti i rast dobiti za američke tvrtke.